Mainz, (IKA) – Hrvatska katolička misija u Mainzu svečano je i ove godine proslavila Kristovu muku, smrt i uskrsnuće” bogatim pastoralnim programom. Posebno je vjernicima omogućeno da pristupe sakramentu pomirenja. Više je svećenika u Mainzu ispovijedalo 2. travnja, a za djecu i mlade ispovijed je bila 8. travnja. Na Cvjetnicu, Veliki petak i subotu također su se mnogi ispovjedili. Osim hrvatskih svećenika ispovijedao je njemački dominikanac Diethard Zils, koji vrlo dobro govori hrvatski jezik. Na Veliki četvrtak u obredima su zajedno sudjelovali hrvatski i njemački vjernici sa svojim svećenicima i članovima dominikanske samostanske obitelji. Molilo se na tri jezika: njemačkom, hrvatskom i latinskom. Poslije obreda svi su se našli u samostanskoj dvorani na domjenku, koji su priredili samostan i HKM.
Na Veliki petak održana je procesija s križem od crkve Sv. Emerana, uz koju su prostorije HKM-a, do crkve Sv. Banifacija, u kojoj se slave mise za hrvatske vjernike. Na čelu procesije bili su mladi u narodnim nošnjama, dvije djevojke koje su molile križni put na hrvatskom i njemačkom jeziku, svećenici, križonoše s velikim bijelim križem, zbor koji je pjevao „Stala plačuć…” i više od 700 vjernika. Policija je regulirala promet da bi se procesija mogla mirno odvijati. Mnogi su njemački građani i turisti sa zanimanjem pratili taj hrvatski križni put ulicama Mainza. Pred samostanom su procesiju dočekali dominikanci i brojni vjernici te su svi zajedno ušli u crkvu na Obrede Muke Gospodnje.
Budući da se ove godine navršava 50 godina otkako je Misija osnovana i neprestano djeluje, uz redovito pastoralno djelovanje, planirani su i neki drugi programi. Tako je u petak pred Cvjetnicu fra Gabrijel Jurišić, urednik Zbornika „Kačić”, održao predavanje „Zašto su neki srpski pravoslavci protiv proglašenja svetim kardinala bl. Alojzija Stepinca?” Pojasnio je pojmove beatifikacija i kanonizacija kao i njihov sudski postupak. Upozorio je da je službeni postupak našega Blaženika završen.
Srpski patrijarh i predsjednik republike zatražili su od pape Franje da našega kardinala ne proglasi svecem, navodeći stare i lažne optužbe zbog kojih su komunisti Stepinca osudili na 16 godina robije. Papa je predložio da se osnuje komisija hrvatskih i srpskih stručnjaka koja će zajednički proučiti ta pitanja. Ta je komisija osnovana, radi i do jeseni ove godine završit će svoj posao. Predavač je rekao da Postulatura bl. A. Stepinca prikupila na tisuće dokumenata koji pobijaju sve srpske prigovore. Upozorio je na najnoviju knjigu postulatora mons. Jurja Batelje u kojoj je odgovorio na sve laži koje je iznio talijanski liječnik Marko Aurelije Rivelli. Sam naslov knjige dr. Batelje jasno kaže sve: „Rivellijeva zavjera laži. Blaženi Alojzije Stepinac i Srpska pravoslavna Crkva” (2. izdanje, Zagreb, 2015. str. 404).
U subotu je predavač govorio o temi „Je li hrvatska majka rađala svece? Pogled na hrvatsku hagiografiju.” Upozorio je da je u prvim stoljećima kršćanstva na području današnje Hrvatske bilo vrlo mnogo mučenika: u Saloni (Splitu) mučenici na čelu sa sv. Dujmom, Poreču sv. Mavrom, Sisku sv. Kvirinom, zatim brojni panonski i srijemski mučenici sa sv. Euzebijem, Polionom, Anastazijom i drugima. Kad su Hrvati došli u našu današnju domovinu zatekli su kršćansko stanovništvo s dobro uređenim crkvenim prilikama: biskupije, svećenstvo i redovništvo. S vremenom su Hrvati prihvatili kršćanstvo i uključili se u život europskih naroda. Iz doba narodnih vladara poznato je nekoliko hrvatskih svetaca, npr. sv. Donat, biskup zadarski, Petar, Andrija i Lovro Zagurović, mučenici, Ivan Hrvat, pustinjak u Pragu, Ivan Povaljski i drugi. Iz kasnijih vremena po novim crkvenim propisima proglašeni su svecima: sv. Nikola Tavelić, Marko Križevčanin, Leopold Mandić, a blaženicima: Augustin Kažotić, Julijan iz Bala, Jakov Zadranin, Gracija iz Mula, Ozana Kotorska, Ivan Merz, Drinske Djevice, Alojzije Stepinac, Miroslav Bulešić, Marija Petković i drugi. Za sve se njih vode postupci za proglašenje svetima. Osim toga vode se postupci za beatifikaciju za više 90 slugu Božjih, od kojih većina imaju i svoja tiskana glasila. Treba upozoriti da u literaturi postoje veći ili manji životopisi za više od 400 uzornih kršćana, za koje postoje svjedočanstva da su uzorno i sveto živjeli. Dakle, hrvatska je majka u prošlosti rađala svece, a i danas ih rađa, zaključio je fra Gabrijel.
Poslije predavanja slušatelji su postavljali razna pitanja, na koja je predavač odgovarao.