Freising, (IKA) – “Mladi Romi u Crkvi i društvu” bila je tema VI. svjetskog kongresa o pastoralu Roma, koji je od 1. do 4. rujna održan u Freisingu u Njemačkoj, u organizaciji Papinskog vijeća za pastoral selilaca i putnika iz u suradnji s Njemačkom biskupskom konferencijom. Dvadesetak nadbiskupa i biskupa te oko 150 svećenika i pastoralnih djelatnika, među kojima i predsjednik Odbora HBK za pastoral Roma pomoćni đakovačko-osječki biskup Đuro Hranić, koji je trećeg dana kongresa bio moderator na susretu. Osim mons. Hranića, na poziv organizatora u radu kongresa sudjelovali su članovi Odbora HBK za pastoral Roma s. Karolina Miljak, vlč. Stjepan Mostečak i vlč. Ivica Rebić. Biskupi iz raznih zemalja, odgovorni u svojim biskupskim konferencijama za pastoral putnika, selilaca i Roma, nacionalni direktori i pastoralni djelatnici, te predstavnici Roma iz mnogih zemalja Europe i svijeta, između ostaloga Brazila, Indije, Čilea, Filipina, Indonezije) zajedno su s mladim Romima raspravljali o njihovoj situaciji, potaknuti porukom pape Benedikta XVI. za ovogodišnji Svjetski dan selilaca i putnika, u kojoj Sveti Otac posebno poziva na zauzetost za mlade selioce, kojima na najbolji mogući način treba pomoći da bi pronašli svoje mjesto u Crkvi i društvu, te tako unaprjeđivali svoje ljudske i kulturne vrijednosti. Taj poziv osobito vrijedi za mlade Rome, koji su često i u mnogim zemljama izloženi diskriminaciji u usporedbi s “gadjama” tj. ne-Romima. Tajnik Vijeća nadbiskup Agostino Marchetto istaknuo je da kongres upravo želi pridonijeti tome da se pronađu prikladni načini kako bi se posebno pomoglo mladim Romima u rješavanju njihovih duhovnih i materijalnih potreba, što svakako uključuje njihovu izobrazbu i mogućnost zapošljavanja. “Želimo ponovno istaknuti da Crkva posebnu pozornost posvećuje Romima jer svi smo djeca jednog nebeskog Oca. Romi su briga čitave Crkve, makar su često potisnuti na rub društva i diskriminirani, ali, kako je istaknuo još papa Pavao VI., oni zauzimaju mjesto koje im pripada u srcu Crkve”.
Svjetski kongres o pastoralnoj brizi za mlade Rome, koji je okupio sudionike iz 25 zemalja, započeo je pozdravnim riječima predsjednika Papinskog vijeća za selioce i putnike kardinala Raffaela Martina, koje je prenio mons. Marchetto. Predsjednik Njemačke BK nadbiskup dr. Robert Zollitsch u pozdravu je istaknuo kako je ovaj kongres “očiti dokaz brige Svetog Oca i cijele Crkve o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti tih često marginaliziranih ljudi”, a savezni ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schauble istaknuo je važan doprinos Crkve koja u suradnji s državnim institucijama posebnu pozornost posvećuje Romima na socijalnom i duhovnom području. Prijepodnevni rad kongresa kroz izlaganja i referate o vjerskoj situaciji mladih Roma, izazovima za budućnost, socijalno-političkom položaju mladih Roma, o mogućnostima uvođenja u društvo i zapošljavanje, suradnji crkvenih i društvenih institucija, bio je poticaj za raspravu koja se u popodnevnom dijelu odvijala u desetak jezičnih skupina koje su konkretnim promišljanjima sudionika pridonijele izradi završnog dokumenta koji je predložen te će uskoro službeno biti objavljen. Drugoga dana kongresa na okruglom stolu šestoro nacionalnih direktora iz Hrvatske, Indije, Mađarske, Njemačke, Portugala i Italije iznosili su situaciju mladih Roma svojih zemalja. Tako je s. Karolina Miljak u svojstvu nacionalnog direktora za Hrvatsku u izlaganju zapitala koji su to mladi Romi o kojima se govori na tom kongresu? Koja je to dob njihova mladenačkog razdoblja kada je poznato da već od 14 ili 15 godina, pa i mlađi, preuzimaju odgovornost za obitelji dok neromska djeca u toj dobi tek zaživljuju svoju adolescenciju. Zatim je s. Karolina predstavila edukativnu strukturu Roma u Hrvatskoj. U Hrvatskoj 74% Roma nema završenu osnovnu školu. Samo 4,5% Roma ima srednju školu. Trenutno iz romske populacije u Hrvatskoj ima 6 studenata i 74 učenika srednjih škola koji redovito dobivaju stipendiju od Ministarstva. Evangelizacija Roma na području Hrvatske odvija se kroz programe socijalizacije i tendencija je uključivati ih u župe što pojedini župnici i pastoralni djelatnici već u svojoj pastoralnoj revnosti s uspjehom čine. Treći dan su na okruglom stolu sudjelovali mladi Romi iz više zemalja, iznoseći svoja zapažanja i probleme s kojima se u društvu i Crkvi susreću: ukazali su na probleme diskriminacije koja se očituje u različitim oblicima: “Sve je dobro u društvu dok ne doznaju da si Rom, čim doznaju da si Rom malo pomalo postaješ izoliran; u nekim zemljama premda si u njima rođen, ne daju ti dokumente, pa trajno živiš u strahu i nemogućnosti da reguliraš svoj život kao drugi građani te zemlje”, rekao je mladi Rom iz Italije. Rom bogoslov iz Slovačke iznio je iskustva kao Roma u svojoj obitelji i radosti poziva koji živi u bogoslovskoj zajednici. Rom – Sinto iznio je iskustva u Njemačkoj gdje ima mogućnost živjeti kao i svi ostali građani te zemlje. Svi su oni zahvalili Crkvi za brigu za njih i za mogućnost njihova sudjelovanja u rješavanju njihovih vjerskih i društvenih problema. Danas diljem svijeta, u raznim dijelovima Europe, Azije i Amerike, živi više od 36 milijuna Roma. Gotovo 18 milijuna Roma živi u Indiji, koja je i njihova pradomovina. Prema službenoj procjeni Europskog parlamenta u Europi živi između 9 i 12 milijuna Roma, najviše u istočnoeuropskim zemljama. Gotovo milijun Roma živi u SAD-u. Romi su narod koji je sastavljen od različitih etničkih skupina, među kojima su najpoznatije Romi, Sinti, Manouche, Kale, Yeniches, Xoraxan… U Republici Hrvatskoj, prema procjenama živi blizu 40.000 Roma, u desetak većih etničkih skupina među kojima su Lovari, Bajaši, Sinti, Kindiraši, Šijaci, Kanjari, Arlije, Ludari itd. Mnogi od njih se prema posljednjem popisu pučanstva 2001. nisu izjasnili da pripadaju Romima. Najveći broj Roma živi u današnjoj Varaždinskoj biskupiji, tj. na sjeverozapadu Republike Hrvatske, oko 6 tisuća Roma – Bajaša, većinom katoličke vjere.