Zagreb, (IKA) – IV. međunarodni znanstveni simpozij crkvenih pravnika o temi “Vjernici, društva, pokreti” održan je 29. i 30. listopada u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Uz crkvene pravnike, studente kanonskog prava i predstavnike crkvenih udruga i pokreta, otvorenju simpozija nazočili su i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis te provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Sesar. Pozdravljajući okupljene uime organizatora, Međubiskupijskog suda prvog stupnja u Zagrebu, dr. Josip Šalković istaknuo je kako je želja skupa razmjena iskustava i korisnih prijedloga s obzirom na izazove koji stoje pred Crkvom u suvremenom društvu.
Dekan KBF-a dr. Josip Oslić izrazio je radost što je suorganizator simpozija Katedra kanonskog prava KBF-a. Na taj način i KBF se uključuje u raspravu o problemima Crkve u suvremenom društvu. Različita crkvena društva i pokreti su bogatstvo za Crkvu, koja na taj način svjedoči da je ona živi organizam. Nadam se da će se rasprava nastaviti, ne samo u znanstvenim krugovima, nego i u bazičnim crkvenim zajednicama gdje ti pokreti djeluju i žive, rekao je dr. Oslić.
Kardinal Bozanić zahvalio je organizatorima na trudu koji su uložili u organizaciju simpozija, te je istaknuo kako je udruživanje vjernika na različite načine odavno postojalo u Crkvi. U tom kontekstu podsjetio je na postojanje bratovština, Trećih svjetovnih redova te različitih društava koja su prethodila Katoličkoj akciji i povezanosti s njom.
Udruživanje je odlika koja je svojstvena kršćanskim i ljudskim odlikama vjernika, jer Bog je stvorio čovjeka kao socijalno biće i želi u Crkvi okupiti one koji vjeruju u Krista. Udruživanje je stoga izraz zajedništva i znak jedinstva u Crkvi. Ali, potrebno je uvijek imati na pameti kriterije crkvenosti za laičko udruživanje, za njihovo rasuđivanje i njihovo priznavanje. Možemo reći da je veliki val udruživanja procvao na II. vatikanskom koncilu. Stoga su crkvena društva i pokreti posljednjih desetljeća među kanonistima svijeta izazvali i još uvijek izazivaju veliku pozornost, a to pokazuje i tema ovog okupljanja, rekao je kardinal. Zakonik Kanonskog prava uveo je važne novosti vezane uz sferu udruživanja vjernika. Dosta je samo spomenuti razlikovanje između javnog ili privatnog društva, te razlikovanje između javnih i privatnih pravnih osoba. Posljednjih desetljeća pojavile su se različite studije koje tumače kanonske norme o udruživanju. No, vjerničko udruživanje nije samo za kanoniste važno pitanje, i samo Papinsko vijeće za laike organiziralo je simpozije i druge susrete koji su dotakli te teme. Kardinal se posebno obratio crkvenim pravnicima te je istaknuo kako je Crkvi i hrvatskom društvu potreban doprinos njihove struke, kako za djelovanje samih vjerničkih društava u Crkvi tako i za reguliranje normativne prakse s obzirom na položaj vjerničkih udruga u društvu.
Nadbiskup Srakić pozdravio je simpozij uime HBK, kao i uime Pravne komisije HBK kojoj je na čelu. Čestitajući na izboru teme, nadbiskup Srakić istaknuo je kako se danas ne može promatrati Crkvu ako ne gledamo na darove Duha Svetoga. Crkvenim pravnicima zahvalio je na pomoći koju daju za funkcioniranje HBK u cijelosti, kao i pojedinih (nad)biskupija.
Predavanje “Udruživanje vjernika: pravo i(li) karizma?” održao je dr. Slavko Zec. Istaknuo je kako je ekleziologija II. vatikanskog koncila dala zamah udružujućem fenomenu u Crkvi. No, time se otvaraju temeljna pitanja, je li udruživanje vjernika pravo ili karizma, ili pravo i karizma, odnosno pravo-karizma. Stoga je pojasnio pojam vjernik i vjernici te je govorio o njihovom crkvenom identitetu i pravnom položaju, a potom se zaustavio na kann. 215 koji proklamira pravo na udruživanje.
O temi “Povijesni pogled na vjernička društva – tradicija i ostvarenja” govorio je dr. Stjepan Kožul. Posebno se osvrnuo na djelovanje bratovština te je istaknuo kako su one bile nositeljice i širiteljice pučke pobožnosti, njegovale su pučko pjevanje, djelovale su na članove, njihov duhovni život i na njihov međuodnos. Dr. Marko Petrak je u izlaganju “Universitates personarum u rimsko-kanonskoj pravnoj tradiciji” iznio povijesno-pravnu analizu kanona 115. Osvrnuo se na razvoj i ključnu definiciju pojma pravne osobe u Kanonskom pravu, na što se nastavljaju ostali kanoni. O temi “Zajedničke kanonske odredbe o vjerničkim društvima (kann. 298-311)” govorio je mr. Ilija Jakovljević. Kad je riječ o vjerničkim društvima, to nije novitet u Zakoniku Kanonskoga prava, jer je Zakonik iz godine 1917. obrađivao tu materiju u II. knjizi. Upozorio je da valja razlikovati kanonska društva i civilna društva. Kako bi društvo bilo kanonsko, mora imati ciljeve koji su ciljevi i poslanje Crkve. Razumljivo ako je neko društvo osnovano od vjernika koji u sebi nema ove ciljeve, ne može imati kanonsku snagu, ali ni privatnu javnu crkvenu osobnost. Podsjetio je kako se društva dijele i prema teritorijalnom određenju. Na kraju je istaknuo kako zakonodavac ne govori o pokretima čija kanonska konfiguracija nije jasna, no oni su realnost Crkve. Dr. Josip Delić se, govoreći o temi “Javna vjernička društva (kann. 312-320)”, osvrnuo na strukturu javnog vjerničkog društva. Pojasnio je kako su ta društva samo ona koje osnuje mjerodavna crkvena vlast. Posebno se osvrnuo na pojam “poslanje” uime Crkve. Upozorio je na kann. 317 koji određuje da javno vjerničko društvo prima poslanje od Crkve kada je to potrebno. Govoreći o načinu prestanka rada društva, predavač je upozorio kako u Kodeksu postoji izraz ukinuće. No, ovdje se postavlja pitanje uz vjernička društva koja su ukinuta Zakonom o javnim skupovima 1946.-47. godine. Jesu li ona stvarno ukinuta ili im je zabranjen rad, to je jako bitno, vezano uz bratovštine koje su imale imovinu koja nije mala, rekao je dr. Delić. “Privatna vjernička društva (kann. 321-326)” bila je tema izlaganja koje je održao mr. Mato Mićan. Osvrnuo se na poslanje privatnih vjerničkih društava, strukturu upravljanja, duhovnog savjetnika ili asistenta, imovinu. Na kraju se kratko osvrnuo i na sam izraz “društvo”. Podsjetio je kako u civilnom društvu prevladava riječ udruga, a u crkvenim adresarima rijetko da ćemo naći vjerska udruga. Kao posljednje istaknuo je važnost teritorija na kojem vjerničko društvo djeluje.
Nakon izlaganja uslijedila je rasprava, u kojoj se dotaknulo i pitanje registracije crkvenih društava pri crkvenim i/ili civilnim vlastima, kao i neke nejasnoće vezane uz pokrete te djelovanje unutar postojećih društava članova koji su pripadnici drugih kršćanskih Crkava.
Drugoga dana simpozija u izlaganju “Granice” udruživanja, autonomija i ovisnost vjerničkih društava” dr. Josip Šalković uvodno je podsjetio na unutarnja i vanjska ograničenja, potom je govorio o autonomiji koju uživaju društva s obzirom na Crkvu, te naposljetku kroz nekoliko etapa prikazao kako se može pratiti pojedino društvo od nastanka, kroz redovni život i rad, privremene krize, te kao posljednju etapu istaknuo prestanak postojanja društva. Istaknuo je određene poteškoće u Zakoniku, kao i na potrebu dopune pravnih praznika iz Zakonika. “Društva s posebnim profilima” bila je tema dr. Ratka Radišića, koji je u predavanju obradio treće redove, društva posvećenih osoba, bratovštine, zajednice i neformalizirana društva. O “Kanonskoj konfiguraciji crkvenih pokreta” govorila je dr. Klara Ćavar. Predavačica je upozorila kako je ovdje riječ o vrlo kompleksnoj stvarnosti, jer s obzirom na pripadnike pojedinih pokreta možemo govoriti o čitavom Božjem narodu, tj. Crkvi u malom. Ističući kako djelovanje pokreta dotiče i različite kanone, podsjetila je kako dio autora smatra da bi bilo dobro donijeti papinski dokument, te podrediti djelovanje pokreta određenoj kongregaciji. No, ona vidi i u tome poteškoća radi raznovrsnosti djelovanja. Mr. Lucija Babić je u izlaganju “Društva i pokreti u partikularnoj Crkvi – očekivanja i izazovi” na vrlo slikovit način prikazala kako se djelovanje društava i pokreta može uključiti u djelovanje partikularne Crkve i to u različitim vidovima, poput uvrštavanja u pastoralne planove i programe biskupije, Biskupske sinode. Također je istaknula važnost formiranja biskupskih ureda za vjernička društva, kao i imenovanje biskupskih vikara. O temi “Društva i pokreti u konkordatskom pravu” govorio je mr. Ivan Kovač. U prvom dijelu dao je prikaz pojedinih zemalja, dok je u završnom dijelu približio stvarnost Crkve u Bosni i Hercegovini. “Registracija vjerskih udruga i vjerskih zajednica u svjetlu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda” tema je koju su obradili Frane Staničić i Lana Ofak. Uvodno su pojasnili statusna prava vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a potom istaknuli standarde koji su zajamčeni Europskom konvencijom, s posebnim naglaskom na ono što nije dopušteno zakonskim odredbama. Osvrnuli su se i na dodjeljivanje povlastica, za koje su istaknuli da one ne smiju biti postavljene na diskriminatoran način.
U završnom obraćanju okupljenim crkvenim pravnicima, studentima kanonskog prava, te predstavnicima udruga i pokreta, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je radost toga okupljanja. Organizatorima je čestitao na ustrajnosti, a pravnicima na formiranju društva kanonista koje će omogućiti trajnost i daljnje organiziranje takvih skupova. Današnja rasprava govori o važnosti, ali i o tome kako mnoge stvari valja zajedno razjasniti, rekao je kardinal, te podsjetio kako je potrebno jasno podcrtati da Crkva, kao ni vjerska zajednica nisu udruge. Nezgodna je odredba našeg civilnog zakonodavstva koje kao da sugerira da je prvo potrebno biti vjerska udruga, a onda zajednica. Time se zakonodavac želio osigurati od registracija mnogih vjerskih zajednica. Naš broj petsto je minimalan, ako usporedimo s državama EU. Znamo da one dobro razlikuju povijesne Crkve i vjerske zajednice i novonastalih, i za novonastale traže uvjete mnoge zahtjevnije nego je to kod našeg zakona. Dobro je da se i u našoj javnosti stvara svijest da trebamo znati opravdati ono što živimo i što jesmo. Vjerničko društvo u Crkvi nije crkveno društvo, napomenuo je nadalje kardinal Bozanić, te istaknuo kako je naš problem s vjerničkim društvima u Crkvi, u našim biskupijama, da su se uslijed raznih razloga registrirali civilno i to nije registracija vjerskog društva, to je registracija civilnih udruga. Podsjetio je na razliku između društava kojima je Crkva pregledala statute, i činjeničnih društava, te istaknuo kako u konačnici i nije cilj da svi imaju pravnu osobnost, jer naposljetku i Zakonik pretpostavlja da će neki imati pravnu osobnost.