Zagreb, (IKA) – Prvi pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike u organizaciji Vijeća za kler i Vijeća za katehizaciju Hrvatske biskupske konferencije održan je 22. i 23. ožujka u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Nakon molitve Srednjeg časa, okupljene svećenike pozdravio je ravnatelj NPI dr. Tomislav Markić. Kao domaćin riječ dobrodošlice sudionicima kolokvija, svećenicima predvođenima pastirima predsjednikom HBK đakovačko-osječkim nadbiskupom Marinom Srakićem, riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem, varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom i pomoćnim biskupom đakovačko-osječkim Đurom Hranićem uputio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
“Drago mi je da su Vijeće za kler i Vijeće za katehizaciju HBK organizirali ovaj kolokvij koji ima znakovito značenje jer želi istaknuti važnost svećenika u katehetskoj službi Crkve. Znamo da je područje katehizacije pri Vijeću za kler, i to govori o povezanosti, tj. da je onaj koji naviješta Riječ u prvom redu pozvan da ju tumači”, rekao je kardinal Bozanić.
Nadbiskup Srakić podsjetio je na povijesne činjenice vezane uz katehetski život Crkve, tj. od vremena izbacivanja vjeronauka iz škola, kada je školski vjeronauk “prenesen” u crkvene prostore. “U takvoj složenoj situaciji Crkva se držala pravila “toliko možeš, koliko se usudiš”, i može se reći da su se biskupi i svećenici u to vrijeme doista usudili, pa je tako prema zamisli zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera na KBF-u osnovan Katehetski institut. Naime, željelo se da oni koji prenose vjeru to rade doista kompetentno. Također je pokrenuto održavanje katehetskih škola. Sve se to pokazalo korisnim kada je devedesetih godina došlo do promjena, tj. kada su se otvorila vrata škola u koje se nije ušlo nepripremljeno, jer smo imali niz kateheta”, istaknuo je nadbiskup Srakić te upozorio kako su danas druge prilike. “Prošlo je 20 godina od uvođenja vjeronauka u škole i prošlo je niz godina formiranja laika koji malo po malo preuzimaju dio evangelizacije, a time mi svećenici moramo ponovno promisliti naše poslanje. Svećeniku je kao prvo poslanje naviještanje Božje riječi. Jedan od oblika je i župna kateheza”, rekao je nadbiskup Srakić.
Uvodne misli u rad kolokvija uputio je predsjednik Vijeća HBK za kler biskup Huzjak, istaknuvši da je Crkva u Hrvatskoj posljednjih 20 godina uložila napore u svoje evangelizacijsko, odnosno katehetsko poslanje. “Vjeronauk u školama i sustavno praćenje vjeroučitelja, rad s mladima, pastoral obitelji, sinodski pothvati pojedinih mjesnih Crkava čiji su plodovi nadahnuli pastoralne djelatnike cijele naše Crkve, razvoj različitih evangelizacijskih područja od sakramentalnog pastorala i kateheze, uključivanje visokih crkvenih učilišta i njihov stalni doprinos evangelizacijskoj praksi samo su dio nastojanja Crkve, ali jednako tako su dio svećenikova konkretnog angažmana”, podsjetio je biskup Huzjak.
“Mnogi će se složiti da je evangelizacija kao stalna zadaća Crkve njezin najdublji identitet. Stoga nam je bila želja da i ovaj, prvi u nizu pastoralno-katehetskih kolokvija ponajprije bude susret svih nas zauzetih i angažiranih na različitim područjima pastoralnoga i katehetskoga djelovanja i života. Evangelizacijom kao sveobuhvatnim procesom djelovanja Crkva želi unositi Radosnu vijest u sva područja čovjekova života. Upravo dok to čini Crkva ne može a da takvom evangelizacijom ne obnavlja iznutra i samu sebe što je u današnjem vremenu čini se preduvjet da bismo tom istom evangelizacijom mogli mijenjati čovječanstvo. Stoga i ovi naši susreti u okviru kolokvija čine na neki način pokušaj nutarnje preobrazbe nas svećenika i biskupa odgovornih za evangelizacijsko djelovanje Crkve”, rekao je biskup Huzjak te istaknuo kako i nova kretanja nastala osnivanjem Papinskog vijeća za novu evangelizaciju daju priliku za promišljanje, a također daju smjernice. Ako je svećenik zajedno s biskupom prvi odgojitelj vjere, onda si ovaj kolokvij ima pravo postaviti pitanje “kako i na koji način današnji svećenik na našem području ispunjava tu svetu zadaću naviještanja i prenošenja vjere”, rekao je biskup Huzjak.
Predavanje “Odgovornost svećenika u katehetskoj službi” održao je kardinal Bozanić. Podsjetio je da su u posljednjih dvadeset godina, zahvaljujući i mogućnosti vjeronaučne nastave u našim školama brojni vjernici laici preuzeli zadatak vjerske pouke i odgoja djece i mladeži. “U tome prepoznajemo sa zahvalnošću dar Duha Svetoga, ali može se zaključiti, imajući u vidu prisutnost vjernika laika u javnim školama i župnoj katehezi, da je kateheza postala uglavnom djelo vjernika laika. Dok izražavam zadovoljstvo zbog porasta vjernika laika u službi vjeroučitelja i kateheta, postavljamo pitanje o ulozi i mjestu svećenika u katehezi. Potrebno je objasniti vlastite zadatke svećenika kako mu se ne bi pripisala nepotrebna odgovornost, ali da se istodobno ne bi podcijenilo njegovu ulogu u katehezi. Trebamo posvijestiti katehetski identitet svećenika, a posebno župnika”, rekao je kardinal te je podsjetio da katehetska služba pripada čitavoj Crkvi, gledano cjelovito i pojedinačno na razne karizme i zadaće njezinih članova.
Govoreći o odgovornosti svećenika, napose župnika za katehezu, kardinal je istaknuo kako je tu riječ o odgovornosti koja se odnosi na sve svećenike, bez obzira na konkretnu službu koju obnašaju u Crkvi. Odgovornost je to koja proizlazi iz sakramenta reda. Svećenici su i odgojitelji u vjeri koji se zauzimaju kako bi se vjernici zajednice prikladno formirali i došli do kršćanske zrelosti. Stoga, polazeći od toga posebnoga identiteta treba shvatiti i definirati njihovu odgovornost u katehetskoj službi Crkve. Konkretno rečeno, zadaća vlastita svećenicima, a posebno župnicima jest odgajati u vjeri i ne samo kad samo katehizira već posebno onda kada postaje promicateljem i jamcem ispravnoga prenošenja vjere i pravoga odgoja za crkveni i kršćanski život, rekao je kardinal.
U nastavku izlaganja osvrnuo se na neke opće i posebne značajke svećenikove katehetske službe te je posebnim istaknuo važnost formacije svećenika za katehetsku službu. Trajna formacija je potrebna i logička dopuna bogoslovske formacije, jer kada temeljna formacija doista postigne svoj cilj ona samo u sebi pobuđuje želju da se nastavi s trajnom formacijom, rekao je kardinal Bozanić.

Drugo predavanje naslovljeno “Pastoralno-katehetska dimenzija svećeničkog identiteta” održao je prof. dr. Josip Baloban. Upozorio je kako je najveća opasnost za hrvatski prezbiterijat danas ako svećenički kandidat iz bilo kojih razloga već tijekom odgojno-obrazovne formacije ne želi ići prema punini svećeničkog identiteta, tj. ako se ne identificira sa svećenikom u totalu.
Govoreći o pastoralno-katehetskoj dimenziji svećeničkog identiteta, dr. Baloban je u duhu nove evangelizacije istaknuo kako se ono može svesti na dvije riječi evangelizator – navjestitelj i kateheta – vjeroučitelj. Isusovski događaj spasenja i evanđeoski poklad vjere mora se cjelovito naviještati današnjemu čovjeku, osobito u teškim te zagonetnim moralno-etičkim pitanjima. Izlaganje je završio nekim pitanjima za promišljanje poput potrebe svećenikove izbalansiranosti u pogledu angažmana, potom vezano uz svećenikovu nazočnost u školi, odnos svećenika i različitih duhovnih skupina i pokreta, odnos školskog vjeronauka i župne katehizacije iz perspektive župnika i kapelana, odnos svećenika na župama s vjeroučiteljima koji predaju školski vjeronauk, župnikov i kapelanov odnos pema biskupijskim katehetskim planovima i programima i događanjima, svećenik u odnosu na cjeloživotno obrazovanje, odnosno na permanentno usavršavanje i u odnosu na duhovne vježbe. Prvi radni dan završio je misnim slavljem koje je predvodio nadbiskup Srakić.
Kolokvije je u srijedu 23. ožujka nastavljen predavanjem dr. Milana Šimunovića “Shvaćanje župne zajednice i ostvarivanje kateheze u novim okolnostima”. Predavač je posebno istaknuo važnost sakramenata inicijacije kojima se pojedinac utvrđuje u vjeri i pripadnosti kršćanskoj zajednici. U tom vidu, govoreći o evangelizaciji, dotaknuo se pitanja odnosa školskog vjeronauka i župne kateheze, tj. svega onoga što su okolnosti povratka vjeronauka u školu donijele u realizaciji župne kateheze.
Uslijedio je okrugli stol na kojemu su sudjelovali biskupi Đuro Hranić i Vjekoslav Huzjak te dr. Šimunović, a moderator je bio dr. Ivica Pažin. Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju biskup Đuro Hranić uvodno je podsjetio na dokumente HBK o pastoralno-katehetskim nastojanjima (1993. – 2010.). Dane su i neke generalne naznake o izazovima kršćanske inicijacije danas te svećenicima i perspektivi pastoralno-katehetskog usavršavanja. Okrugli stol u kojem su svojim pitanjima, ali i promišljanjima dali doprinos mnogi zauzeti svećenici iz različitih (nad)biskupija pokušao je same sudionike, svećenike, staviti pred promišljanje pitanja poput: je li pastoralno-katehetska teorija u raskoraku s konkretnom praksom; ili su svećenici nedovoljno spremni prihvatiti izazove novog vremena te novog načina pastorala i kateheze; koliko bi katekumenalnoj cjelini puta kršćanske inicijacije trebala pridonijeti i nova vizija župe; je li dozrelo vrijeme za sljedeći korak župne kateheze u obnovi župne zajednice; na koji način svećenik može biti voditelj, odnosno pokretač katekumenalnog hoda u procesu kršćanske inicijacije; ne zahtijeva li se od svećenika da osim liturga bude i prvi kateheta svoje župne zajednice te naposljetku trebamo li pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike, ako da, kakav. U pogledu samih dokumenata HBK o katehizaciji, istaknuto je mišljenje kako su neki od njih nedovoljno poznati, a osim toga neke bi bilo potrebno preraditi, tj. prilagoditi današnjem trenutku.
U pogledu angažiranja vjernika laika i njihova odgoja za djelovanje na različitim područjima u župi, istaknuta je otvorenost, no istodobno i potreba da se župnik trudi na izgradnji svojih župljana, prvenstveno u vjeri, ali i na razvijanju svijesti za župnu zajednicu, pogotovo kada je riječ o župskim pastoralnim i ekonomskim vijećima. Vezano uz to istaknuta je i potreba valoriziranja doprinosa vjernika laika u župi. U raspravi se dotaknulo i pitanje same terminologije. Da se npr. “blagoslov kuća” barem zamijeni “blagoslovom obitelji”, a poglavito da se promijeni terminologija vezana uz pastoral pojedinih skupina, tj. da se ne koristi “pastoral mladih”, već “pastoral s mladima”, kao i “pastoral s obitelji” umjesto “pastoral obitelji” i sl. Na taj način se te skupine aktivno uključuje u sam pastoral.
Prvi pastoralno-katehetski kolokvij zatvorio je biskup Hranić. Sudionicima je zahvalio na ozračju otvorenosti i svećeničke zauzetosti koje se moglo osjetiti u tijeku rada.