Mitilene, (IKA) – “Mi, papa Franjo, ekumenski patrijarh Bartolomej te nadbiskup Atene i čitave Grčke Hyeronimus, susreli smo se na grčkome otoku Lezbosu kako bismo iskazali svoju duboku zabrinutost zbog tragične situacije mnogih izbjeglica, selioca i tražitelja azila, koji su došli u Europu bježeći od situacija sukoba i, u mnogim slučajevima, svakodnevnih prijetnji životu” – tim riječima započinje zajednička deklaracija potpisana na kraju posjeta izbjegličkom logoru Moria.
Ne može se ignorirati kolosalna humanitarna kriza koju je stvorilo širenje nasilja i oružanih sukoba, progon i prisilno raseljavanje vjerskih i etničkih manjina te izgon obitelji iz njihovih domova, kršeći njihovo ljudsko dostojanstvo, temeljna prava i slobode, ističe se u izjavi. Tragedija prisilnog raseljavanja milijuna ljudi u temeljima je kriza humanosti, a kao odgovor je potrebna solidarnost, suosjećanje, velikodušnost i hitno praktično djelovanje.
S Lezbosa pozivamo međunarodnu zajednicu da hrabro odgovori na ovu golemu humanitarnu krizu i njezine temeljne uzroke, putem diplomatskih, političkih i karitativnih inicijativa te zajedničkim nastojanjima, kako na Bliskom istoku, tako i u Europi, apelirali su potpisnici.
Kao vođe svojih Crkvi, ujedinjeni smo u želji za mirom i spremnosti promicati okončanje sukoba putem dijaloga i pomirenja, stoji nadalje u dokumentu, uz poziv da politički vođe učine sve moguće kako bi svim zajednicama zajamčili da mogu ostati u domovini i uživati temeljno pravo na život u miru i sigurnosti. Ističe se kako je hitno potrebno postići “široki međunarodni konsenzus” i “programe pomoći” kako bi se zaštitile ranjive osobe, ukidajući nesigurne rute kroz Egejsko i Sredozemno more te razvijajući sigurne postupke raseljavanja.
Zajedno, svečano pozivamo na okončanje rata i nasilja na Bliskome istoku, na pravedan i trajan mir te na častan povratak onih koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove. Molimo vjerske zajednice da pojačaju svoje napore u prihvaćanju, pomaganju i zaštiti izbjeglica svih vjeroispovijesti te da vjerske i građanske službe koordiniraju svoje inicijative.
Dok god postoji potreba, potičemo sve zemlje da pruže privremeni azil i status izbjeglica onima koji ispunjaju uvjete, da prošire svoje akcije pomoći i da rade sa svim ljudima dobre volje. Europa se danas suočava s jednom od najozbiljnijih humanitarnih kriza od kraja II. svjetskog rata, upozoravaju potpisnici. Stoga pozivaju kršćane da imaju na umu Gospodinove riječi prema kojima će biti suđeni: “Ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni… Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!”
Osim toga, trojica su potpisnika obećala pojačati napore u radu oko punog jedinstva svih kršćana, što uključuje promicanje socijalne pravde među svim narodima. Štiteći temeljna ljudska prava izbjeglica, tražitelja azila, selioca i mnogih marginaliziranih ljudi u našim društvima želimo izvršiti poslanje Crkve u svijetu.
Naš današnji susret ima za cilj ohrabriti i pobuditi nadu u onima koji traže zaklon i svima koji ih prihvaćaju te im pomažu. Potičemo međunarodnu zajednicu da zaštitu ljudskih života učini prioritetom te da, na svakoj razini, podržava uključive politike koje se odnose na sve vjerske zajednice. Strašno stanje onih na koje utječe sadašnja humanitarna kriza, uključujući mnogu našu kršćansku braću i sestre, poziva nas na stalnu molitvu, ističe se na kraju zajedničke izjave.
Nakon ručka vjerskih poglavara s izbjeglicama, Papa se u luci susreo sa stanovnicima toga grčkog otoka, uputivši ponovno snažni apel na odgovornost i solidarnost. Zahvalio je svima koji ulažu sve napore kako bi prihvatili izbjeglice, te potaknuo na gradnju mira tamo gdje je rat prouzročio uništenje.
Da bismo uistinu bili solidarni, potrebno je ukloniti uzroke i primijeniti politike koje nisu jednostrane, poručio je. Kada je Lezbos postao pristanište brojnih izbjeglica u potrazi za mirom i dostojanstvom, odmah sam osjetio želju doći ovamo, rekao je Papa stanovnicima toga grčkog otoka, povjeravajući im odmah svoje osjećaje i izražavajući zahvalnost i divljenje za to kako je grčki narod, unatoč velikim teškoćama, znao imati otvorena srca i vrata. Zabrinutost ustanova i ljudi, ovdje u Grčkoj, kao i u drugim europskim zemljama, razumljiva je i opravdana. Međutim, ne smijemo nikada zaboraviti da izbjeglice nisu brojevi, nego osobe, lica, imena, životne priče. Europa je domovina ljudskih prava, i tkogod kroči na europsku zemlju trebao bi to osjetiti; tako bi bio svjesniji da ih sa svoje strane ima poštovati i štititi, poručio je Sveti Otac. Nažalost, mnoga djeca nisu ni uspjela doći; izgubila su život u moru, kao žrtve nečovječnih putovanja i podvrgnuti nasilju podlih mučitelja.
Vi, stanovnici Lezbosa, pokazujete da na ovom prostoru, u kolijevci uljudbe, još uvijek kuca srce čovječanstva koje zna prepoznati prije svega brata i sestru; čovječanstva koje želi graditi mostove i zazire od iluzije da će se, ako digne ograde, osjetiti sigurnijim. Prepreke, naime, stvaraju podjele, umjesto da pomognu istinski razvoj naroda, a podjele prije ili poslije uzrokuju sukobe, napomenuo je Papa. Samo onaj koji služi s ljubavlju gradi mir, nadilazeći debeli pokrivač ravnodušja koji zamagljuje umove i srca. Hvala vam zato što ste čuvari čovječanstva, zato što se nježno brinete za Kristovo tijelo koje trpi u najmanjem bratu, izgladnjelom i strancu, a kojega ste vi primili, zaključio je Sveti Otac.
Crkveni poglavari u luci su u more položili vijence za sve migrante poginule u Sredozemlju.