Proslavljena Nedjelja ruža u Svetištu sv. Šime u Zadru
Foto: Svetište sv. Šime // Škrinja sv. Šime
Proslavom tradicionalne Nedjelje ruža uoči Pedesetnice u nedjelju 12. svibnja, zadarski vjernici pohodili su neraspadnuto tijelo starca Šimuna, proroka i pravednika, koje se nalazi u Svetištu sv. Šime na zadarskom Poluotoku, izvijestili su iz Svetišta.
Nakon nedjeljnog misnog slavlja. koje je predvodio čuvar Svetišta sv. Šime dr. sc. don Damir Šehić, vjernici su pohodili škrinju sv. Šimuna i iskazali štovanje svecu čije je tijelo stiglo u Zadar u 13. st. i neraspadnuto počiva u pozlaćenom sarkofagu iznad glavnog oltara u crkvi Sv. Šime.
Tradicija Nedjelje ruža je uspomena na 16. svibnja 1632. kad je tijelo sv. Šime bilo preneseno iz ondašnje crkve sv. Marije Velike Svećeničke pokraj današnje tržnice u Zadru, u tadašnju crkvu sv. Stjepana prvomučenika koja je nakon toga i preimenovana u crkvu sv. Šime.
„Nedjelja ruža čuva uspomenu na taj čin kad su prigodom prijenosa svečeva tijela ljudi bacali cvijeće, latice ruža, časteći svečevo tijelo. Povezanost Zadrana i sv. Šimuna je duboka i svaki spomen ovog sveca budi ugodan osjećaj. Ova tradicija podsjeća i potiče sve hodočasnike na dolazak u Svetište na pohod tijelu svetca”, poručili su iz Svetišta.
Hodočašća su započela proglasom Čuvara svetišta na prvu subotu korizme, a traju sve do 16. listopada kada će se svečanim Te Deumom zahvaliti i zaključiti hodočasnička sezona u Svetištu. Hodočašća sv. Šimi odvijaju se svakim danom, a osobito subotom, koja se ujedno i naziva hodočasnička subota. Radi lakše prijave grupa i pojedinaca nedavno je izrađena mrežna stranica s mogućnošću prijave hodočasnika.
Podsjetimo, sv. Šimun je prorok opisan i u novozavjetnom biblijskom tekstu, jeruzalemski starac pravednik koji je u Hramu na ruke primio Isusa za njegova prikazanja, a Mariji je prorekao da će joj mač boli probosti dušu. U djetetu Isusu je prepoznao Mesiju i Svjetlo na prosvjetljenje naroda. Kraljica Elizabeta Kotromanić, žena ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i kćer bosanskog bana Stjepana Kotromanića, dala je izraditi zlatno-srebrnu škrinju koju je u 14. st. izradio milanski zlatar Francesco di Antonio.
Škrinjom dominira svečev lik u ležećem položaju a ukrašena je iskucanim reljefima s biblijskim prizorima o Isusovu prikazanju u jeruzalemskom hramu i nekim motivima iz društvenog vremena u kojem je nastala. Kraljica Elizabeta je htjela da se dostojno čuva tijelo sveca koji je tijekom stoljeća čudesno potvrdio svoju prisutnost u Zadru zauzevši posebno mjesto u srcima zadarskih vjernika. Škrinja sv. Šimuna jedna je od najvećih hrvatskih sakralnih dragocjenosti, izvijestili su iz Svetišta.