Nakon nedjeljnog misnog slavlja. koje je predvodio čuvar Svetišta sv. Šime dr. sc. don Damir Šehić, vjernici su pohodili škrinju sv. Šimuna i iskazali štovanje svecu čije je tijelo stiglo u Zadar u 13. st. i neraspadnuto počiva u pozlaćenom sarkofagu iznad glavnog oltara u crkvi Sv. Šime.

Tradicija Nedjelje ruža je uspomena na 16. svibnja 1632. kad je tijelo sv. Šime bilo preneseno iz ondašnje crkve sv. Marije Velike Svećeničke pokraj današnje tržnice u Zadru, u tadašnju crkvu sv. Stjepana prvomučenika koja je nakon toga i preimenovana u crkvu sv. Šime.

„Nedjelja ruža čuva uspomenu na taj čin kad su prigodom prijenosa svečeva tijela ljudi bacali cvijeće, latice ruža, časteći svečevo tijelo. Povezanost Zadrana i sv. Šimuna je duboka i svaki spomen ovog sveca budi ugodan osjećaj. Ova tradicija podsjeća i potiče sve hodočasnike na dolazak u Svetište na pohod tijelu svetca”, poručili su iz Svetišta.

Hodočašća su započela proglasom Čuvara svetišta na prvu subotu korizme, a traju sve do 16. listopada kada će se svečanim Te Deumom zahvaliti i zaključiti hodočasnička sezona u Svetištu. Hodočašća sv. Šimi odvijaju se svakim danom, a osobito subotom, koja se ujedno i naziva hodočasnička subota. Radi lakše prijave grupa i pojedinaca nedavno je izrađena mrežna stranica s mogućnošću prijave hodočasnika.

Podsjetimo, sv. Šimun je prorok opisan i u novozavjetnom biblijskom tekstu, jeruzalemski starac pravednik koji je u Hramu na ruke primio Isusa za njegova prikazanja, a Mariji je prorekao da će joj mač boli probosti dušu. U djetetu Isusu je prepoznao Mesiju i Svjetlo na prosvjetljenje naroda. Kraljica Elizabeta Kotromanić, žena ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i kćer bosanskog bana Stjepana Kotromanića, dala je izraditi zlatno-srebrnu škrinju koju je u 14. st. izradio milanski zlatar Francesco di Antonio.

Škrinjom dominira svečev lik u ležećem položaju a ukrašena je iskucanim reljefima s biblijskim prizorima o Isusovu prikazanju u jeruzalemskom hramu i nekim motivima iz društvenog vremena u kojem je nastala. Kraljica Elizabeta je htjela da se dostojno čuva tijelo sveca koji je tijekom stoljeća čudesno potvrdio svoju prisutnost u Zadru zauzevši posebno mjesto u srcima zadarskih vjernika. Škrinja sv. Šimuna jedna je od najvećih hrvatskih sakralnih dragocjenosti, izvijestili su iz Svetišta.