Fizičar dr. Pavuna i franjevac dr. Marcelić o odnosu znanosti i religije
Fizičar dr. Pavuna i franjevac dr. Marcelić o odnosu znanosti i religije
Split
Hrvatska udruga Benedikt i Ichtis travel d.o.o. organizirali su javni intervju na temu "Odnos znanosti i religije" u prostorijama franjevačkog klerikata o. Ante Antića u Splitu
Split, (IKA) – Hrvatska udruga Benedikt i Ichtis travel d.o.o. organizirali su javni intervju na temu “Odnos znanosti i religije” u srijedu 23. ožujka u prostorijama franjevačkog klerikata o. Ante Antića u Splitu. Svjetski poznatog fizičara dr. Davora Pavunu, kojemu je to prvi posjet Splitu, pred više od 500 slušatelja intervjuirao je dr. fra Josip Marcelić. Tribina, kojoj je prethodilo misno slavlje u kojem je sudjelovao dr. Pavuna, započela je molitvom, a potom je sve nazočne uime organizatora pozdravio predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Vid Popović.
Dr. Pavuna diplomirao je eksperimentalnu fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1977. godine. Postao je doktor znanosti u Cambridgeu 1982. godine iz područja fizike kondenzirane materije. U francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS) u Grenobleu boravio je tri godine. Jedno vrijeme istraživao je u Australiji i SAD-u. Od 1986. godine radi u Lausanneu u Švicarskoj kao sveučilišni profesor fizike, kemije kondenzirane materije te mikro i opto elektronike. Upitan o svom znanstvenom hodu i putu vjere, kazao je: “Kada sam završio studije u Hrvatskoj, otišao sam na doktorat u Englesku. U Engleskoj su ljudi govorili o Isusu kao o stvarnoj osobi, poštovala se Biblija. Premda sam iz katoličke obitelji, nisam poznavao živoga Isusa. Čitao sam Evanđelje i shvatio da je to najveća istina. Intelektualno sam shvatio da su me lagali: Tito, partija i obrazovni sustav”. U jesen 1981., nastavio je dr. Pavuna, došao sam na duhovne vježbe na Jordanovac. U grupi nas je bilo 30-ak, a svatko je pričao svoja iskustva Isusa. Na fakultetu sam bio faca, a tu sam vidio poniznoga i skrušenog fratra – fra Zvjezdana Linića. Rasparala me njegova skromnost i raznijela njegova nježnost. Raspao se moj napuhani ego. Tada sam se javno isplakao. Spontano sam rekao: Isuse, hvala ti! Bio sam iz katoličke obitelji, ali sve do 29. godine nisam bio vjernik, posvjedočio je predavač te dodao: Bio sam i u zajednici Taize mjesec dana. Tamo sam bio vozač preko dana, a noću sam mnogo molio. Htio sam čuti Isusa. Jedne večeri dugo sam sjedio u crkvi, a oko mene su gorjele svijeće. Bio sam ljut, htio sam doživjeti Krista. Oko 5 sati ujutro sam osjetio mir, blaženstvo – nešto što se ne može opisati. Susreo sam se s Duhom Svetim. Poručujem vam: morate umrijeti u svojoj egocentričnosti, morate umrijeti sebi. Od nas se traži da živimo u punini Kristovu i Marijinu ljubav. Govoreći o tome kako doživljava euharistiju kazao je: “Često je na početku euharistije moj ego velik. No, primanjem euharistije postajem dijete Božje, ‘kvantni fluid’, spajam se s tijelom Kristovim. Siguran sam 100% da dragi Bog postoji – i kao znanstvenik i kao vjernik”.
Cijela je znanost, nastavio je dr. Pavuna, proizišla iz duhovne filozofije, iz metafizike. Newton, Einstein, Ruđer Bošković su, također, bili vjernici. I ja sam vjernik. Fizičari su većinom vjernici. Ova je kreacija već inteligentnija nego mi i sama priroda, a zamislite tek Stvoritelja. Znanost je mlada disciplina, mi smo u kamenom dobu znanosti. Ona je jako dobra, prije svega jer ima kulturu neslaganja, a koju naši politikanti nemaju. Znamo se ne slagati, ali imamo i objektivnosti: znamo i što ne znamo i pošteni smo. Tako primjerice mi ne znamo što je 95% tzv. univerzuma. Radimo na tome i radimo sve bolje modele, popravljamo sebe i naše uvide; pri tomu i griješimo, ali to je ljudski. Međutim, ne kažemo da imamo konačne odgovore, a konačni odgovor je vrlo jednostavan: ljubav. Bit života je ljubav, zajedništvo i suosjećajnost. Malo hrane i vode nam treba, ali bez ljubavi ne možemo. To može shvatiti i nevjernik. A mi, ako smo u ovoj zemlji 85% katolici, zašto ne molimo? Po tomu bi već trebao biti raj na zemlji.
Dr. Pavuna objavio je brojne znanstvene radove i održao stotinjak predavanja na uvaženim svjetskim sveučilištima. Radi na projektu na sinkrotronu u američkoj državi Wisconsin, što je zajednički projekt švicarskih i američkih fondova za znanstvena istraživanja. Predsjednik je svjetskog kongresa o nano-inženjeringu i novim oksidnim tehnologijama u SAD-u. Savjetnik je poduzećima u nekoliko država. Kao savjetnika na području energetike angažirao ga je američki predsjednik Barack Obama. Jedan je od pokretača Prvog kongresa hrvatskih znanstvenika održanoga u Vukovaru 2005. godine. U povodu 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, dobio je odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle za osobite zasluge u izumiteljstvu, 2006. godine. Američki ministar energetike Steven Chu imenovao ga je recenzentom projekta iz područja energetike. Govori pet jezika. O svojim uspjesima, koji će, kako je rekao, u travnju ove godine biti još i veći, veli da su dar Božji.
Upitan o obitelji – kao suprug Francuskinje Sylvie i kao otac Marka i Ane – upozorio je da se u globaliziranom svijetu razbija obitelj, stanica društva. Kad je obitelj jaka i dobra, onda stvari funkcioniraju. Financijska kriza nije najgora stvar u Hrvatskoj nego bijela kuga. U zapadnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, tomu je mnogo pridonijela kontracepcijska pilula, kada je 1955. g. ženama dana sloboda izbora. Danas se rađa 1,1 dijete po ženi – to je u Hrvatskoj 40.000 djece godišnje, a toliko imamo mjesta na visokom obrazovanju. Dr. Pavuna je veoma živo i iskreno odgovarao na pitanja, koja je u dvosatnom programu i publika imala priliku postaviti. Predavaču su u znak zahvalnosti uručeni prigodni darovi, a on je obećao Splićane i Splićanke podariti još jednom tribinom u listopadu ove godine.