Zagreb, 20. 12. 2000. (IKA) – U Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj od 1. siječnja uvodi se novi financijski sustav. Tim povodom katolički tjednik “Glas Koncila” objavio je u svome najnovijem broju razgovor sa đakovačkim i srijemskim biskupom dr. Marinom Srakićem, jednim od biskupa koji su posebno zauzeto sudjelovali u pripremi potrebnih dokumenata. Biskup Srakić odgovara na brojna pitanja koja sa sobom povlači novi način upravljanja materijalnim dobrima u Crkvi u Hrvatskoj. On posebno ističe da će se “prema novom sustavu, u jedinstvenoj župnoj blagajni voditi svi primici i izdaci, tj. sve milostinje, prilozi kod podjeljivanja sakramenata i blagoslovina (krštenja, vjenčanja, potvrde, sprovoda, blagoslova kuća i sl.), uredske pristojbe, darove od društvenih ustanova (ministarstva, županije, općine), prihodi od ekonomije, darovi za svećenike kao što je u nekim biskupijama lukno i sl.” “Iz te blagajne podmiruju se izdaci za potrebe bogoslužja i pastorala, uzdržavanje crkvenih zgrada, dodjeljuje se mjesečna nagrada za svećenike i ostale crkvene službenike, podmiruju se troškovi domaćinstva, režijski troškovi”, pojasnio je biskup Srakić.
Na početku razgovora biskup Srakić ističe kako se tim novim financijskim sustavom, u skladu sa smjernicama II. vatikanskog koncila, želi zamijeniti zastarjeli nadarbinski (beneficijatski) sustav “načelom solidarnosti po kojem svi u Crkvi doprinose za njezine različite potrebe te se iz jedinstvenog fonda svakom crkvenom službeniku omogućuje pravedna nagrada i tako uspostavlja socijalna jednakost”. To je u međuvremenu sankcionirao i Zakonik kanonskoga prava, a na to je pozvao i Sveti Otac prigodom ratifikacije “Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima”.
Posebnu ulogu u novome financijskom sustavu imat će župna ekonomska vijeća koja su pozvana pomagati župniku u upravljanju crkvenim dobrima. “Ona bi zajedno sa župnikom i u dosluhu sa župnim pastoralnim vijećem trebala izrađivati projekte i programe koji se odnose na materijalna dobra, zatim voditi brigu o obvezama župe prema crkvenim službenicima. Njihovom suradnjom ostvaruje se veća suodgovornost laika u Crkvi”, rekao je biskup Srakić.
“Vjernici koji daju svoje priloge imaju pravo znati u što se oni troše. Jasno, u njihovo ime uvid će imati ekonomsko vijeće. Uostalom, i do sada su župnici izvještavali župnu zajednicu o materijalnom stanju župe. To nije znak nepovjerenja od strane vjernika, nego znak suodgovornosti. Transparentnost primitaka i izdataka je najveće povjerenje koje mogu uspostaviti župnik i njegova župa”, rekao je biskup Srakić.
Govoreći u nastavku o obvezama župe biskup Srakić ističe da će vjernici preko te temeljne crkvene ustanove voditi brigu o središnjim biskupijskim ustanovama kao što su sjemeništa, biskupijski ordinarijat, odnosno kurija, neki biskupijski projekti i programi biskupijskog značenja. Ne smije se pri tome izgubiti iz vida da su znatna materijalna sredstva potrebna i za nove mogućnosti pastorala u našem društvu poput škola, susreta i tečajeva, kulturnih manifestacija sli i sve većih karitativnih potreba. Ne smije se zaboraviti i na pomoć u izgradnji velikoga broja srušenih ili oštećenih crkava, samostana, župnih domova i ostalih crkvenih zdanja, nova pastoralna središta kao i brigu o uzdržavanju svećenika i ostalih crkvenih službenika te pripravu budućih svećenika i redovnika. Da bi sve funkcioniralo kako treba župnik će sam ili uz nečiju pomoć voditi blagajnički dnevnik i župnu blagajnu a nadzor o tome voditi ekonomsko vijeće, zatim dekan te sam ordinarij.
“Svećenik dobiva nagradu od ustanove u kojoj djeluje, u ovom slučaju od župe, a koliko će ona doprinositi za uzdržavanje župnika i ostalih službenika, odredit će dijecezanski biskup nakon što se posavjetuje s Prezbiterskim vijećem, Ekonomskim vijećem i Biskupijskom ustanovom za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika”, rekao je biskup Srakić. Ako župa ne bude mogla namiriti svoje potrebe, tada će pomoći Biskupijska ustanova za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika. Iz župne blagajne nagradu će primati župni vikar odnosno drugi crkveni službenici koji su punim radnim vremenom angažirani u župi te domaćica.
Veći građevinski zahvati će se financirati kao i do sada iz redovitih priloga vjernika te uz pomoć posebne akcije prikupljanja, a ako bude nedostajalo sredstava priskočit će u pomoć Biskupijska ustanova za uzdržavanje klera.
Sustav uvodi i kriterije po kojima će se nagrađivati svećenici. “Svećenici će biti zdravstveno osigurani sukladno sa zakonskim normama, a doprinos za to osiguranje plaćat će Biskupijska ustanova za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika. Mirovinsko osiguranje podmirivat će se iz župne blagajne po propisima spomenute ustanove. Umirovljeni svećenici imaju pravo na smještaj u svećeničkom domu ili drugoj prikladnoj ustanovi te imaju pravo na njegu i liječenje i mjesečnu mirovinu u skladu s propisima Biskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika”, rekao je biskup Srakić.
Na kraju razgovora biskup on je, odgovarajući na pitanje kako će svećenici prihvatiti te promjene, izrazio nadu da će kao i u ostalim zemljama, za nekoliko godina uhodavanja, svi biti zadovoljni što se tim putem krenulo i dosljedno nastavilo. (h12364sa)