"O ljubavi Gospodnjoj pjevat ću dovijeka: to je moja ispovijest vjere i moja pjesma zahvalnica Ocu života, koji mi daje da danas s vama slavim euharistiju kličući vječnoj mladosti duha o godišnjici moga 80-og rođendana", tim je riječima 18. svibnja Ivan Pavao II. uveo u svoje rođendansko slavlje na Trgu Sv. Petra
“O ljubavi Gospodnjoj pjevat ću dovijeka: to je moja ispovijest vjere i moja pjesma zahvalnica Ocu života, koji mi daje da danas s vama slavim euharistiju kličući vječnoj mladosti duha o godišnjici moga 80-og rođendana”, tim je riječima 18. svibnja Ivan Pavao II. uveo u svoje rođendansko slavlje na Trgu Sv. Petra okružen kardinalima, nadbiskupima, biskupima i redovnicima te tisućama svećenika koji su u Rim došli iz svih dijelova svijeta u prigodi svojih jubilejskih proslava, čiji se vrhunac podudarao upravo s proslavama Papina rođendana. Uime nazočnih i cijele Crkve Papi je rođendanske čestitke uputio predstojnik Kongregacija za kler kardinal Darío Castrillón Hoyos koji je Svetom Ocu zahvalio na neumornom pastoralnom služenju i svijetlom svjedočanstvu vjernosti Kristu: “Hvala. Hvala na vašoj sijedoj kosi, na trpljenju koje Vas je učinilo još dražim u našim očima. Hvala za Vaše fizički umorne, no duhovno neustrašive korake; što ste nas 22 godine snažno pozivali da bez straha širom otvorimo vrata Kristu i što ste nam sada otvorili Sveta vrata, otkrivajući nam neizmjerne obzore Krista, Gospodara povijesti; što ste nas vodili pothvatom nove evangelizacije”.
U središte svoje propovijedi Papa je stavio ministerijalno svećeništvo istaknuvši kako, nakon 50 godina svećeničkog života, još uvijek živom osjeća potrebu za slavljenjem i zahvaljivanjem Bogu na njegovoj neizmjernoj dobroti. Papa se prisjetio i dvorane Posljednje večere u Jeruzalemu, u kojoj je slavio misu u tijeku svog nedavnog hodočašća u Svetu zemlju, poručivši svećenicima: “Dragi svećenici cijeloga svijeta, grlim vas velikom ljubavlju! To je zagrljaj koji nema granica i širi se do prezbitera svake mjesne Crkve, protežući se osobito do vas, dragi svećenici koji ste bolesni, sami ili kušani različitim poteškoćama”. Papa se sjetio i onih svećenika koji, zbog različitih okolnosti, više ne vrše svećeničku službu no i dalje u sebi nose osobito suobličenje Kristu, utisnuto u neizbrisivi pečat Svetog Reda. “Molim i za njih i pozivam sve vas da ih se sjetite u molitvi kako bi, zahvaljujući također redovito dobivenom oprostu, zadržali živu zauzetost u kršćanskoj dosljednosti i crkvenom zajedništvu”. Papa je potom pozdravio sve nazočne kao i cijeli kršćanski narod, koji se u duhu pridružio radosnom slavlju. “Vi ste rod izabrani, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod stečeni u svakome kutku zemlje dionici svećeništva Kristova. Neka on prihvati dar koji mi danas obnavljamo u službi toga tvoga jedinstvenog dostojanstva. Svećenički narode zahvaljuj s nama Bogu na našoj službi i pjevaj s nama Tvome i našem Gospodinu”, rekao je SvetiOotac. I na drugim jezicima Papa je pozdravio nazočne svećenike, kojima se obratio i na svećeničkome bdjenju na Trgu Sv. Petra, pozivajući ih da slijede stope mnoštva izabranih svećeničkih duša koji su u dvijetisućljetnoj povijesti kršćanstva u svakome naraštaju naroda Božjeg uprisutnili svetost Krista, Dobrog Pastira.
Proslava Papina rođendana bilo je inače jedno od najdojmljivijih slavlja ikada viđenih na Trgu Svetoga Petra. U misi je sudjelovao rekordan broj koncelebranata, oko 6.000, koji su zauzimali cijeli prostor pred bazilikom sve do kolonada, dok su Trg do posljednjega mjesta ispunili vjernici i hodočasnici iz cijeloga svijeta s bezbrojnim transparentima na kojima su različitim jezicima bile ispisane rođendanske čestitke Papi. U zboru koji je nastupio na misi, sastavljen od 24 zbora iz talijanske pokrajine Kalabrije, bilo je 600 pjevača.
Nakon mise Papa je sudjelovao na svečanom ručku s kardinalima nazočnima u Rimu te dvanaestoricom svećenika koji su također toga dana slavili 80. rođendan. Papu je uime svih pozdravio dekan kardinalskog zbora Bernardin Gantin. U popodnevnim satima u prigodi Papina rođendana i njemu u čast Londonska filharmonija pod ravnanjem Gilberta Levinea izvela je Oratorij za soliste, zbor i orkestar “Stvaranje” Josepha Haydna.
Ivan Pavao II. već je protekle godine pribrojen nizu od deset papa s najdužim pontifikatom u povijesti Crkve. S njim se u Vatikanu ili na njegovim međunarodnim putovanjima, u kojima je prešao udaljenost koja je gotovo jednaka trostrukoj udaljenosti između Zemlje i Mjeseca, susrelo više od 300 milijuna ljudi. U svojoj gotovo 22-godišnjoj papinskoj službi (16. listopada ove godine Ivan Pavao II. napunit će 22 godine pontifikata) Papa je održao sedam konzistorija u tijeku kojih je imenovao 157 kardinala. Od početka svog pontifikata do danas Papa je imenovao oko tri tisuće biskupa, a sa svakim se od njih susreo osobno za redovitih petogodišnjih posjeta biskupa neke zemlje “ad limina”.
Ivan Pavao II. napisao je 13 enciklika, niz apostolskih pisama, pobudnica i konstitucija te stotinjak poruka i pisama. 80-godišnji Karol Wojtyla predsjedao je 14 biskupskih sinoda: pet redovnih, jednom izvanrednom i osam posebnih, uključujući Drugu posebnu europsku sinodu koja je protekle godine održana u Vatikanu kao posljednja u nizu kontinentalnih sinoda koje je on osobno sazvao u pripravi za proslavu Velikog jubileja.
U 22 godine papinske službe Ivan Pavao II. održao je oko tisuću općih audijencija na kojima je sudjelovalo više od 15 milijuna ljudi iz svih dijelova svijeta.
U tijeku njegova pontifikata po prvi put su uspostavljeni diplomatski odnosi na razini apostolskih nuncijatura i veleposlanstava sa 64 nacije a ponovno su uspostavljeni, nakon razdoblja prekida, s još šest nacija. Prema Papinskom godišnjaku za proteklu godinu Sveta Stolica održava trenutno diplomatske odnose sa 168 država.
U veljači 1984. Papa je utemeljio Institut Ivan Pavao II. a u veljači 1992. zakladu “Populorum progressio” za domorodačke narode Južne Amerike. Osim toga utemeljio je Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju za društvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan bolesnika (koji se svake godine slavi 11. veljače) te Svjetski dan mladeži. (sa)