Županja, (IKA/BTU) – Vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić predvodio je 11. listopada u natkrivenom prostoru za misna slavlja na otvorenom blagopokojnog kardinala Franje Kuharića u dvorištu župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Županji svečano misno slavlje u povodu 290. obljetnice prvog pisanog spomena istoimene župe (1717-2007) i tom prigodom blagoslovio novo Pastoralno-kulturno središte bl. kardinala Alojzija Stepinca. Suslavili su pomoćni biskup đakovački i srijemski dr. Đuro Hranić i dvadesetak svećenika. Sudjelovalo je oko 1200 vjernika, a na misi su, među ostalima, bili nazočni župan vukovarsko-srijemski Božo Galić i gradonačelnik Županje Davor Miličević. Prije početka mise sve je okupljene pozdravio domaći župnik preč. Ivan Varoščić.
Kardinal Puljić u propovijedi je govorio o tome kako hrvatski narod treba prepoznati sebe u svojim korijenima, svome poslanju, u prostoru u kojem živi “i zato nam sva ova zdanja koja se grade služe da ispunimo svoje poslanje”. Kako je misa služena na prostoru koje nosi ime blagopokojnog kardinala Kuharića, kardinal je rekao: “Moramo naučiti cijeniti utkane živote u našu povijest. Naš narod vrlo često, iz ne znam kojih razloga, ili zaboravlja, ali je najružnije kada ne samo ignorira nego i popljuje veličine duha koje su utkane u našu povijest. I osobno mogu reći da sam zahvalan Bogu što sam susreo divnoga čovjeka kao što je kardinal Kuharić. U teškim vremenima kada nismo znali kako se postaviti on je tada jasno govorio”, rekao je kardinal Puljić. Podsjetivši kako novoizgrađeno Pastoralno-kulturno središte nosi ime bl. kardinala Alojzija Stepinca kardinal Puljić se osvrnuo na lik blaženog Stepinca te je rekao: “Bio je svjedok vjere, svjedok čiste savjesti i mi smo i te kako zahvalni Bogu što je hrvatski narod u tim teškim vremenima poslije II. svjetskog rata imao pred sobom svjetionik. Od njega trebamo učiti kako živjeti nadu kada izgleda pred nama mrak. Tko je uzeo oslonac u Boga, neuništiv je”, rekao je kardinal Puljić. “U Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji započeta je Godina braka i obitelji i upravo ta vjera neka obnovi jezgro čovječanstva i Crkve. Obitelj neka izgrađuje slogu, jedinstvo i suradnju. Potrebno je da se obitelj hrani molitvom i želim večeras potaknuti da ova župa koja slavi 290. obljetnicu bude hrabra i jaka po jakoj obitelji u kojoj će se dnevno moliti i na ovome mjestu misa slaviti”, rekao je kardinal. Zanimljivo je kako je poslije rata neka čudna klima, nervoza, napetost, žurba, ali će doći čas kada će Gospodin čovjeka pozvati k sebi. Postoje čudne rane – da ljudi nisu više sposobni jedni s drugima razgovarati, jedni druge čuti, a kako onda Boga čuti, zapitao se kardinal Puljić. “Stoga je potrebno otkriti tajnu da u ljubavi čujemo srce, i muž i žena da se međusobno razumiju i tada kada ništa ne govore. Gdje je nestalo razumijevanje? Govorimo danas o dijalogu, a tako smo daleko jedni od drugih, osamljeni smo jer probodeno Isusovo srce nije dospjelo do našega srca. I zato izgrađujući ova divna zdanja, ona moraju upućivati na izgrađivanje ljudskog srca, savjesti i obitelji. Želim vas pozvati da shvatimo da samo jednom živimo”, poručio je kardinal Puljić. Potom je kardinal blagoslovio kip Gospe zaštitnice nerođenih. U prikaznim darovima prineseni su misijski križ, lik Gospe zaštitnice nerođenih, invalidska štaka, knjige, matična knjiga krštenih, matična knjiga vjenčanih i zaručnički prsteni, matična knjiga umrlih i željezni križ te gruda hrvatske zemlje.
Nakon otpjevanog Tebe Boga hvalimo, okupljenima se s nekoliko riječi obratio i đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić. Liturgijsko pjevanje animirao je domaći župni Mješoviti zbor “Sv. Cecilija” pod ravnanjem Suzane Juzbašić, uz orguljsku pratnju Ane Majačić. Po završetku misnoga slavlja upriličena je procesija kroz župno dvorište i gradskom ulicom do novoga Pastoralno-kulturnoga središta koje je blagoslovio kardinal Puljić. Potom je otkrivena i slika bl. kardinala Alojzija Stepinca pred komunističkim sudom 1946. Brojni su vjernici nakon blagoslova i otvorenja pohodili Pastoralno-kulturno središte u kojemu je iste večeri otvorena i izložba “Crtice iz povijesti Župe mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Županji”. Organizatori izložbe su župni ured mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Županji i Zavičajni muzej Stjepana Grubera u Županji.
Za središnju proslavu jubileja župna se zajednica pripremala misijama koje su od 29. rujna do 7. listopada predvodili o. Zvonko Vlah i o. Stjepan Kuzmić.
Pečujska biskupija iz Ugarske je nakon protjerivanja Turaka iz Slavonije proširila jurisdikciju na cijelo oslobođeno područje do Save. Godine 1717. osnovana je u Županji župa posvećena svetom Ivanu Usjekovanu, kojoj su pripadala i naselja Bošnjaci i Štitar. Župom su u početku upravljali oci reda sv. Franje Serafinskoga. Kao prvi upravitelj zabilježen je otac Juraj Milošević (1717-1723). Prva županjska crkva, smještena nešto bliže Savi nego današnja, bila je izgrađena od drveta i blata. Franjevce su 1756. zamijenili dijecezanski svećenici. Godine 1781. županjska župa izdvojena je iz Pečujske biskupije i pripojena Bosansko-Đakovačkoj i Srijemskoj, u čijem se sastavu i danas nalazi. Antun Sunčić bio je upravitelj županjske župe i zajedno je sa župljanima odlučio staru i dotrajalu drvenu crkvu zamijeniti novom. Temeljni kamen položen je 1800., a crkva je dovršena za dvije i pol godine. Za doba župnika Luke viteza Falića u crkvi su 1899. postavljene nove orgulje koje je izradio Ferdo Hefferer. Godine 1954. na župu su došle redovnice sv. Križa iz Đakova te preuzele orguljašku i sakristansku službu, kućanstvo u župnom domu i djelomično katehezu. Temeljita obnova crkve završena je 1980., a 1983. biskup Ćiril Kos blagoslovio je i novoizgrađeni župni centar. Od 1984. župnik je Ivan Varoščić. U povodu 200. obljetnice završetka gradnje crkve, godine 2003., đakovački i srijemski biskup dr. Marin Srakić ju je posvetio, a godine 2004. na prozore su stavljeni vitraji iz života sv. Ivana Krstitelja koje je blagoslovio banjolučki biskup Franjo Komarica. Nakon Domovinskog rata na županjsko područje doselio se velik broj katolika iz bosanske Posavine koji su se aktivno uključili u župna zbivanja.