Vepric, (IKA) – Oko 150 svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije zajedno s nadbiskupom Marinom Barišićem okupilo se 8. ožujka u marijanskom svetištu u Vepricu na zajedničku proljetnu duhovnu obnovu.

U radnom dijelu susreta predavanje o svećeničkoj duhovnosti i identitetu održao je hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk. Istaknuo je na početku kako njegovo razmišljanje ne želi biti stručno teološko predavanje, već iskustveni govor brata svećenika i biskupa koji iza sebe ima 23 godine župničke i 17 godina biskupske službe. Progovarajući iz svoga bogatog svećeničkog i biskupskog iskustva, pozvao je svećenike da u svakom trenutku budu vidljivi i prepoznatljivi znak Božje ljubavi među ljudima. Biti znak za sobom povlači i dimenziju identiteta i prepoznatljivosti u današnjem svijetu i naraštaju, koji je često naraštaj preljubnički i mlitav, kako ga je okarakterizirao Gospodin. A svećenik, osim što je znak svijetu i vremenu, on treba biti i znak cijeloj Crkvi i jedan drugome. Osvrnuvši se na svećenički identitet, biskup Štambuk ustvrdio je kako se danas često čuje govor o metodama, kako se pokušava statistikama analizirati život i djelovanje, ali se često zaboravlja da su sveci imali najviše uspjeha samo radi jedne metode, metode srca i ljubavi. Zato je i danas moguće za primjer svećeničkom služenju nabrojiti svece poput arškog župnika Damjana de Veustera, Maksimilijana Kolbea i drugih. Zato se svećenički identitet, kao i u slučaju spomenutih svetaca, očituje u služenju čovjeku. To služenje poprima konotacije sakramentalnog služenja, napose kroz ispovijed, ali i kroz darivanje života, za što svećeniku snagu daje euharistijska žrtva. Živeći “s guštom” svoj identitet svećenik ne bi smio imati kompleks vlastitog znakovlja po kojem se prepoznaje da je svećenik. U isto vrijeme dok se predstavlja izvana kao vidljiv znak, mora paziti da to bude i u nutrini, inače postaje lažan znak koji druge navodi na pogrešan trag. Potičući svećenike na iskorake budućnosti, biskup je istaknuo da svećenici ne bi smjeli gubiti previše snage na prošlost, već se radije koncentrirati na izazove sadašnjega trenutka, koji nisu maleni, i na koje treba hrabro odgovoriti. “Kao da smo uložili svu energiju u razdoblju komunizma, te ne bi bilo dobro da sada pred narodom živimo od kredita, jer se kredit može brzo istrošiti. Pred Bogom smo dužni uložiti sav duhovni i materijalni kapital u svetu banku spasenja, da kod naroda ne izgubimo kredit”, zaključio je biskup Štambuk.

Radnom dijelu je prethodio molitveni, srce kojega je bilo euharistijsko slavlje koje je predslavio nadbiskup Barišić. Komentirajući Isusove riječi o naraštaju koji traži znak, nadbiskup je primijetio kako je cijeli svijet zahvaćen proročkom dimenzijom, do te mjere da bi se moglo reći da se laički svijet danas predstavlja više proročkim nego sama Crkva. To kao da vrijedi i za svećenike koji više ostaju u kraljevsko-administrativnoj ili liturgijskoj sferi, zanemarujući počesto svoje proročko poslanje. Ono je sadržano na osobit način u govoru celibata, siromaštva i poslušnosti, središnjim svećeničkim obećanjima. Korizma je idealno vrijeme da svećenici učine ove proročke korake, da pođu putem obraćenja prema Uskrsu, da bi potom i sami mogli biti novi Kristov znak u svijetu koji traži znakove, istaknuo je nadbiskup.
Kao pripravu za slavljenje svetih otajstava svoju je braću, kroz pokorničko bogoslužje i ispit savjesti, pozvao na pokoru i obraćenje župnik Gospe od Milosrđa sa Žnjana don Ranko Vidović.

Na završetku duhovne obnove predstojnik Ureda za mlade dr. Alojzije Čondić obavijestio je svećenike o pripremi križnog puta za mlade na dekanatskoj razini, te o nacionalnom susretu mladih koji će se održati krajem travnja u Puli. Uime Ordinarijata generalni vikar mons. Ivan Ćubelić izvijestio je o nadolazećoj proslavi zaštitnika nadbiskupije sv. Dujma, novom ruhu i o novom profilu Vjesnika, dao upute za gradnju i ulaženje u nove investicije, te zamolio da se pridržavaju naputaka iz nadbiskupije glede središnjeg Caritasa. Riječ je uzeo i pastoralni vikar mons. Drago Šimundža, koji je na poseban način istaknuo župnu katehezu za sve uzraste i dobi djece i mladih kao bitni zadatak suvremenog pastorala, dajući praktične naputke koje bi svećenici trebali poštivati u praksi. Posebno je potaknuo svećenike da svoje župne zajednice ozbiljno priprave za događaj sakramenta krizme.