Lepoglava, (IKA) – Obilježje u spomen na tisuće političkih uznika, žrtava jugoslavenskog monarhističkog i komunističkog nasilja, koji su u kaznionici u Lepoglavi robijali, trpjeli, umirali i živjeli za Hrvatsku, otkriveno je 5. srpnja ispred zidina lepoglavskog zatvora, u spomen na žrtve koje su pale toga dana 1948. godine. Spomen-obilježje “Golubica iza rešetaka” otkriveno je u sjećanje na 5. srpnja 1948. kada su likvidirana tri politička zatvorenika nakon neuspjelog bijega iz zatvora, a istog je dana ubijeno i 11 drugih uznika, dok je tadašnji upravitelj zatvora Špiranec dao nalog stražarima da se na zatvorenicima mogu iživljavati iduća 24 sata. Na komemorativnoj svečanosti, koja je okupila oko 200 nekadašnjih političkih uznika, u ime organizatora predsjednik Hrvatskoga društva političkih zatvorenika Alfred Obranić podsjetio je kako članovima društva mogu biti samo oni koji su radi svojih političkih uvjerenja i političkog ili oružanog otpora u borbi za slobodnu i samostalnu hrvatsku državu bili lišeni slobode, a dobar dio njih robijao je upravo u lepoglavskoj kaznionici. Istaknuo je kako je u svojoj dugoj povijesti kaznionica “ugostila” mnoge poznate intelektualce i političare, ali i niz manje poznatih hrvatskih domoljuba tijekom monarhističke Jugoslavije, kao i u kasnijem razdoblju komunističkog totalitarizma, poput zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i političara Vlade Gotovca. Nazočnima se zatim obratio i gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić, a spomenik podignut pred ulazom u zatvor otkrio je dr. Augustin Franjić, koji je u kaznionici tamnovao u dva navrata. Spomen-obilježje izgrađeno je prema projektu Dragutina Stilinovića, člana Društva, skulpturu je izradio akademski kipar Mladen Mikulin, dok su u dijelu radova sudjelovali i sami sadašnji lepoglavski zatvorenici. Blagoslovio ga je generalni vikar Varaždinske biskupije mons. Ivan Godina, koji je istaknuo kako on podsjeća na sve one koji su nepravedno osuđeni robijali i trpjeli u lepoglavskom zatvoru, te za čiju se žrtvu ne mogu naći prave riječi koje bi opisale njihovu patnju i bol. Utjehu mogu pružiti riječi pape Ivana Pavla II. u prigodi beatifikacije jedne od tih žrtava, nadbiskupa Alojzija Stepinca, koji je u svetištu Majke Božje Bistričke 1998. g. rekao kako se “u osobi novog blaženika spaja cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom novog stoljeća, obilježena trima velikim zlima – fašizmom, nacizmom i komunizmom”. Podsjetio je i da je Papa istaknuo da Stepinac nije bio sam u tom svjedočenju, nego su i drugi platili teški danak tamnice i zlostavljanja. “Svima njima danas odajemo poštovanje i zahvalu slušajući snažan poziv na praštanje i pomirbu, te čišćenje sjećanja od mržnje, zavade i želje za osvetom. Nemojmo dopustiti da nas pobijedi zlo, nego zlo svladavajmo dobrom i ljubavlju za budućnost idućih pokoljenja slijedeći primjer Krista patnika”, rekao je mons. Godina pozvavši na molitvu za sve pokojne, ali i živuće uznike. U programu je nastupio zbor “Collegium artisticum”, a nakon svečanosti bivšim političkim uznicima omogućeno je razgledavanje kaznionice, najveće u državi.