Krnjeuša, (IKA) – U uništenoj župi Krnjeuša kod Bosanskog Petrovca održana je 11. kolovoza komemoracija za ubijenog župnika Krešimira Barišića i više od 240 domaćih vjernika katolika u povodu 77. obljetnice njihova stradanja. Misu na devastiranom groblju „Kod križa” – jedinom vidljivom tragu postojanja te nekadašnje župe – predvodio je banjolučki biskup Franjo Komarica u zajedništvu s drvarskim župnikom i upraviteljem uništene župe Krnjeuša don Davorom Klečinom i tajnikom biskupa vlč. Zlatkom Matićem. Na komemoraciju u Krnjeušu pristigli su vjernici iz Banje Luke, Bihaća, Bosanskog Petrovca, Drvara, Bosanskog Grahova i Livna.
U propovijedi biskup Komarica istaknuo je da su krnjeuške žrtve svoju vjernost Kristu i Crkvi i svom rodnom kraju platili trpljenjem i najokrutnijom smrću koju je uzrokovao čovjek, stvoren na sliku Božju, a zarobljen, iznakažen i uništen od Božjeg ljutog neprijatelja đavla.
Žrtve su tako doživjele krvavu sudbinu svoga Spasitelja Isusa Krista, istaknuo je biskup, te naglasio da je „naša sveta dužnost da – one članove naših župnih i biskupijskih zajednica, koji su vjerno služili Kristu i njegovu narodu i za tu vjernost krv prolili – nikako ne smijemo prepustiti zaboravu”. Biskup je obavijestio vjernike o konkretnim aktivnostima koje je Banjolučka biskupija – nakon odobrenja Svete Stolice – poduzela glede pokretanja postupka beatifikacije krnjeuškog župnika Krešimira Barišića i još trojice biskupijskih svećenika ubijenih „in odium fidei” tijekom II. svjetskog rata (župnik u Drvaru Waldemar Maksimilijan Nestor, župnik u Bosanskom Grahovu Juraj Gospodnetić i župnik u Gumjeri kod Prnjavora Anto Dujlović). Na kraju mise biskup je pred spomen-križem na groblju izmolio molitvu odrješenja za ubijenog župnika Barišića i njegove stradale župljane, a potom su zapaljene svijeće i položeni vijenci.
Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije u spomen na stradalog župnika Krešimira Barišića i njegove vjernike, a prošle godine – u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša – na groblju je blagoslovljen spomen-prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941. godine. Po izbijanju četničko-partizanskog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici na udaru ustanika našla se i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.
Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 ubijenih nedužniih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Brojka od 240 osoba – koja nije konačna – odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Također, brojka ne obuhvaća poginule domobrane. Nijedna žrtva nema groba budući da su sve pobacane po jamama toga dijela Podgrmečja. Među ubijenima je i krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca, pripravnika za svećeničko zvanje, koji su ubijeni i bačeni u goruću župnu crkvu: Ivan Skender (12 godina), Jure Tomičić (17 godina) i Ilija Poplašen (18 godina). Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja „Kod križa” koje je prošle godine uređeno i ograđeno. Sličnu sudbinu posvemašnjeg uništenja tada su doživjele i katoličke župe u Bosanskom Petrovcu, Drvaru i Bosanskom Grahovu, te Borićevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici.