PREDSTAVLJANJE KNJIGE FRA ŠIMUNA ŠITE ĆORIĆA "PSIHOLOGIJA RELIGIOZNOSTI"

Zagreb, 9. 12. 1997. (IKA) – Svečano predstavljanje knjige “Psihologija religioznosti” predsjednika Hrvatskoga svjetskog kongresa i izvanrednog profesora na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. fra Šimuna Šite Ćorića održano je 8. prosinca u Novinarskom domu, u Zagrebu. Predstavljanje je priredila izdavačka kuća “Naklada Slap”, a o knjizi su govorili, glavni urednik “Naklade Slap” mr. Krunoslav Matešić, profesor pri Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu dr. Josip Oslić, profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Mirjana Krizmanić i dr. Vladimir Kolesarić te sam pisac. Mr. Matešić je istaknuo zadovoljstvo da je upravo u izdanju “Naklade Slap”, kao vodećem izdavaču literature iz područja psihologije u nas, objavljena knjiga fra Šite Ćorića. Predstavljač knjige dr. Josip Oslić istaknuo je da postoji mnogo teorija o ljudskoj osobi u psihologiji, no svaka od njih, ukoliko želi sagledati čovjeka u njegovoj cjelovitosti, mora uzeti u obzir rezultate istraživanja religiozne psihologije. Dr. Mirjana Krizmanić u svojem osobnom viđenju knjige istaknula je da se autor u svom istraživanju nije ograničio na samo jednu religiju i jedan znanstveni pravac u psihologiji, tako je uspio objediniti dva velika područja, psihologiju i religioznost. Dr. Vladimir Kolesarić je rekao da su se hrvatski psiholozi, pri pružanju pomoći ljudima koji su proživjeli strahote rata, susreli s problemom nepoznavanja područja religiozne psihologije, te im je pomoć koju su dobili od fra Šite Ćorića bila od velikog značenja. Na kraju se nazočnima obratio i sam autor. Zahvalivši svima koji su omogućili objavljivanje knjige, fra Šito je rekao, kako je uvidio da na hrvatskom govornom području nema sličnog djela, a potreba za njim vidljiva je već iz činjenice da se na izborni kolegij iz religiozne psihologije, pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, svake godine upisuju gotovo svi studenti Fakulteta. Autor je istaknuo da je “uspoređujući, u svom istraživanju, zajedničke elemente religioznih ljudi različitih religija, poput Gandhia i Majke Terezije, u čiju se religioznost ne može sumnjati”, došao do spoznaje kako “oni u svojim životima jednako postupaju prema svijetu i bližnjima”.