PROSLAVA BLAGDANA VELIKE GOSPE DILJEM HRVATSKE DOMOVINE Zagreb, 16. 8. 1995. (IKA) Kardinal Kuhariđ u Mariji Bistrici U hrvatskom nacionalnom marijanskom svetičtu u Mariji Bistrici vjernici i hodo~asnici su se veđ dan ranije pripremili za proslavu bla

PROSLAVA BLAGDANA VELIKE GOSPE DILJEM HRVATSKE DOMOVINE
Zagreb, 16. 8. 1995. (IKA)
Kardinal Kuhariđ u Mariji Bistrici
U hrvatskom nacionalnom marijanskom svetičtu u Mariji Bistrici vjernici i hodo~asnici su se veđ dan ranije pripremili za proslavu blagdana ophodom oko svetičta prigodom ve~ernje mise, te klanjanjem i blagoslovom pred Presvetim sakramentom. Na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza mise su služene u tijeku cijeloga dana. U 10 sati krenuo je ophod s viče tisuđa hodo~asnika prema kongresnom prostoru gdje je do~ekan kardinal Franjo Kuhariđ koji je predvodio misno slavlje u 11 sati zajedno s upraviteljem svetičta mons. Lovrom Cindori i viče sveđenika.
Na po~etku propovijedi kardinal Kuhariđ je zahvalio na pomođi za oslobošenje okupiranih 68 hrvatskih župa rije~ima: “Zahvaljujemo na daru slobode za podru~ja na kojima nije bilo za nas slobode. Ali, tu slobodu mi želimo svima, svakom grašaninu Hrvatske bez obzira na njegovo vjersko nacionalno opredjeljenje i politi~ku pripadnost, jer svakog ~ovjeka promatramo u svjetlu Kristovu, svakoga ~ovjeka želimo promatrati Kristovim srcem i srcem njegove Majke.”
Kardinal je istaknuo i nazo~nost zloga u ljudskoj povijesti. “Brađo i sestre mi ne možemo razumijeti tu ljudsku povijest sa svim tim nesređama i patnjama, sa zlima, sa svim tim ubijanjima, bez te tamne strane zloga duha koji truje duče i srca, i zato smo mi za vrijeme rata uvijek govorili protiv mržnje”, istaknuo je kardinal, te nadodao da mi ne smijemo biti vošeni mržnjom, jer bi to bila pobjeda zla u nama.
Izrazivči svoju radost glede oslobošenja južnih krajeva Hrvatske, poru~io je: “Zato sada opet govorim: ne dirati tuše kuđe, ne dirati tušu crkvu, ~uvati i počtivati svakog ~ovjeka, makar on bio na drugoj strani. To je pobijeda Božja, jer ako se radujemo pravednoj pobijedi, onda se moramo radovati kada se doista dogodi promjena iz ropstva u slobodu. Drago mi je da su nači hrvatski branitelji davali kruh onima koji nam nisu bili prijatelji. Uvjeren sam da ni jedan ~lan srpske zajednice ne može optužiti Hrvatsku da ga je silom tjerala, da mu je sve silom otela dok su odlazili po nalogu svojih.” Na kraju propovijedi kardinal je podsjetio na brađu i sestre u banjolu~koj biskupiji i na one koji su joč uvijek izloženi granatiranju, jer joč uvijek nije postignut pravedan mir na svim podru~jima nače domovine.
Poslijepodne, u 15 sati, hodo~asnici su svi zajedno obavili križni put.
Okrunjenje kipa Majke Božje Remetske
Blagdan Velike Gospe Kraljice Hrvata i njihove zagovornice sve~ano je proslavljen u svim zagreba~kim župama. Posebno je bilo sve~ano u svetičtu Majke Božje Remetske gdje je zagreba~ki nadbiskup kardinal Franjo Kuhariđ predvodio s viče sveđenika ve~ernje misno slavlje i okrunio zlatnom krunom tamočnji ~udotvorni kip. Na po~etku misnog slavlje okupljenim hodo~asnicima obratio se remetski župnik i upravitelj svetičta o. Vjenceslav Mihetec.
U propovijedi se kardinal Kuhariđ osvrnuo na zna~enje toga blagdana u životu svakog vjernika, te je istaknuo kako “mnočtvo svetičta diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine svjedo~e da je hrvatski narod s krčtenjem primio i pobožnost prema Majci Spasiteljevoj, svjestan dara koji je Isus Krist darovao Crkvi s križa”. Kardinal je posebno zahvalio na daru da nam je oslobošen veđi dio domovine i da se možemo vratiti u 68 župa bez obzira čto su one razručene i opustočene. “Zahvaljujuđi na tom daru i toj Božjoj pomođi, okruniti đemo ‘odvjetnicu Hrvata i najvjerniju Majku’ zlatnom krunom. Okrunit đemo i Isusa na njenim rukama da bismo posvjedo~ili da želimo pripadati njegovom kraljevstvu”, istaknuo je kardinal Kuhariđ.
Nakon misnog slavlja ~udotvorni kip Majke Božje Remetske vrađen je u crkvu gdje su mnogobrojni hodo~asnici odali po~ast i pod njime molili.
Svetičte Majke Božje Remetske najstarije je zavjetičte Majci Božjoj u Zagrebu koje potje~e iz kraja 13. stoljeđa kada su u taj kraj stigli pavlini koji su njegovali pobožnosti prema Majci Božjoj. Danas brigu o svetičtu vode oci karmeliđani. Prije gotovo tristo godina hrvatski Sabor joj je na prijedlog biskupa Martina Borkoviđa dao naslov “Advocata Croatiae, fidelissima mater – odvjetnica Hrvatske, najvjernija Majka”.
Kondžilo u Zagrebu
Proslava blagdana Velike Gospe za vjernike prognane iz župa sredičnje Bosne, koji su se stoljeđima okupljali u poznatom svetičtu Gospe Kondžilske u župi Komučina nedaleko od Tesliđa, a sada borave u Zagrebu i okolici, uprili~ena je na Veliku Gospu, 15. kolovoza, u zagreba~koj sjemeničnoj crkvi sv. Ante na ćalati. To je tređa godina prognani~kog života komučanskih i tesli~kih Hrvata i njihovo tređe proslavljanje blagdana Velike Gospe izvan kondžilskog svetičta. Sredičnje misno slavlje predvodio je apostolski nuncij u Hrvatskoj Giulio Einaudi zajedno s upraviteljem kondžilskog svetičta Antom Mečtroviđem. Prilikom misnog slavlja pro~itana je poruka kardinala Vinka Puljiđa upuđena prognanim vjernicima komučinskog kraja, u kojoj ih poziva da ustraju u svojoj vjeri i molitvi za mir, te nadi u čto brži povratak na svoja stoljetna ognjičta.
Za dvanaest tisuđa komučansko-tesli~kih Hrvata 10. kolovoza navrčile su se 3 godine prognani~kog života daleko od svojih ognjičta. Tog je dana 1992. godine Svetičte Gospe Kondžilske okupirano, i od tada se tisuđe Hrvata katolika iz tih župa nalazi rasprčeno diljem Hrvatske i svijeta. Sada je župni ured župe Komučina smječten u izbjegličtvu u slovenskom gradiđu ćkofja Loka, gdje je i župnik Ante Mečtroviđ koji pastoralno skrbi za svoje prognane župljane.
Svetičte Gospe Kondžilske je staro marijansko hodo~asni~ko mjesto. U pisanom dokumentu prvi se puta 1779. godine spominje ~udotovorna Gospina slika. Sve do izbijanja domovinskog rata 1992. godine, u tom su se svetičtu za blagdan Velike Gospe okupljale tisuđe hodo~asnika.
U Tuhlju – svjetlost iznad grobova
Tuheljska župna crkva Marijina Uznesenja koja potje~e iz 14 stoljeđa sve se odrešenije razvija u velikogospojinsko pročteničte toga dijela Hrvatskoga zagorja. Ćupnik Zlatko Tržok, koji ondje djeluje veđ tređe desetljeđe, svake godine poziva kojega od poznatih propovjednika, a sveđenici iz susjednih župa okupljaju se kao ispovjednici uo~i blagdana i na sam blagdan. Stoga sve viče hodo~asnika koristi priliku za temeljite ispovijedi. Osobitost je slavljenja Velike Gospe u Tuhlju nođni ophod sa svijeđama koji iz župne crkve ide do mjesnog groblja, gdje se održava služba za pokojnike s prigodnom propovijedi. Glavna se misa služi na obronku uz samu crkvu nakon ophoda u kome iz godine u godinu sudjeluje uz ostale sve viče djevojaka u bjelini. Limena glazba sviranjem poznatih marijanskih pjesama stvara specifi~no ozra~je crkvenih proslava Hrvatskoga zagorja. Ove je godine u nođnom ophodu sudjelovalo oko 800 vjernika, a glavna misa okupila ih je oko 6500.
Ovogodičnji voditelj tih slavlja i propovjednik bio je don Ćivko Kustiđ. U glavnoj propovijedi osuvremenio je Ivanovo višenje Ćene i Zmaja iz Knjige Otkrivenja. Ta žena koja se mu~i u porošajnim bolovima znak je i Marije i Crkve i Domovine koja se upravo napinje rašajuđi buduđnost u slobodi. Biblija nas upozorava da je uvijek nazo~an i Antikrist, Zmaj, odnosno Sotona, koji nije ič~eznuo s poraženim nacizmom i boljčevizmom, nego se upravo sada na načim prostorima javlja u novom liku ~etni~koga fačizma uničtavajuđi s mržnjom sve čto je ~ovje~no, hrvatsko i katoli~ko. No, Ćeni je zajam~ena pobjeda, a Zmaju propast.
U obnovljenoj stenjeva~koj crkvi
Zagreba~ka župa Blažene Djevice Marije u Stenjevcu proslavila je blagdan svoje začtitnice s novobnovljenom crkvom, župnim dvorom i gospodarskim zgradama. Misno slavlje i blagoslov obnovljene crkve predvodio je pomođni biskup zagreba~ki Juraj Jezerinac zajedno sa stenjeva~kim župnikom Ivanom Buhimom, stenjeva~kim grkokatoli~kim župnikom Andrijom Kekiđem, te sveđenicima iz okolnih župa i prognanim bosanskim franjevcima.
U propovijedi biskup Jezerinac istaknuo je Mariju kao znak i uzor Crkve koja raša svoju djecu, dok ih neprijatelj vreba nagrizujuđi ljudsku savjest i sijuđi rat i smrt. Nadalje, biskup je poru~io hrvatskim vjerniku da se moli Bezgrečnoj Djevici Mariji, hrvatskoj začtitnici i odvjetnici, da bi ostao ~vrst u vjeri i odlijevao svim nedađama kroz koje prolazi i kroz koje je prolazio, a da đe ga ona čtititi.
U Krasnom na Velebitu
Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije ove je godine naro~ito sve~ano proslavljen u svetičtima rije~ko-senjske nadbiskupije koja je tijekom domovinskog rata bila dobrim dijelom okupirana, a sada u cijelosti slobodna, istaknuo je rije~ko-senjski nadbiskup dr. Antun Tamarut, na po~etku misnog slavlja u mjestu Krasno blizu Senja, a ponad sv. Jurja kod Senja. U misnom slavlju sudjelovalo je oko 5.000 hodo~asnika, mešu kojima su bili i pripadnici Hrvatske vojske u sklopu svoga, veđ tradicionalog, ~etvrtog hodo~ačđa u to svetičte, koje se nalazi na 700 m nadmorske visine. To je nakon Trsata (Rijeka) najpoznatije Gospino svetičte na podru~ju rije~ko-senjske nadbiskupije. Biskup Tamarut je u propovijedi progovorio i o vojnoj akciji “Oluja”, rekavči da je Hrvatska “po pravdi Božjoj, u najveđem dijelu, dočla do posjeda svojih krajeva u legitimnim i po mešunarodnom zakonima priznatim granicama”, pozvavči sve ljude dobre volje da ne ~ine ono čto su neprijatelji ~inili; da ne ubijaju, pale i ruče kuđe, uničtavaju kulturne i sakralne spomenike, uničtavaju tuše imanje, kradu i otimaju.
U Trogiru – Zagovornica protiv ovisnosti
Viče stotina Trogirana hodo~astilo je, u rane jutarnje sate, k Gospi od Demunta (Gospi ispod brda). To svetičte veđ od 17. stoljeđa okuplja grašane Trogira, koji su joj se utekli u začtitu od kuge i bolesti. Stoga je župnik don Vlado Strikiđ, predložio da Gospa od Demunta bude i danas zagovornica protiv ovisnosti od narkotika. U trogirskoj katedrali misno slavlje predvodio je don Ivo Žurševiđ, a na Pačikama su oci dominikanci priredili uli~ni ophod s Gospinim kipom, te misno slavlje koje je predvodio mladomisnik Anastazio Perica Petriđ.
Takošer su i franjevci na Điovu, u župnoj crkvi sv. Jakova, uprili~ili euharistijsko slavlje koje je predvodio kanonik fra Stipo Bakra~.
U Segetu Donjem oko tisuđu župljana i gostiju okupilo se oko Gospe od Rožarija. Misno slavlje predvodio je župnik don Nikola Galov, a pripadnici Hrvatske vojske nosili su u ophodu Gospin kip ulicama mjesta.
Misnim slavljem koje je predvodio don Filip Radiđ zajedno s don Stankom Pajarom i don Stipom Surom, mječtani malog mjesta na krajnjem jugo-istoku Điova, Slatini, proslavili su taj dragi blagdan.
U Vepricu – “Hrvatskom Lurdu”
U marijanskom svetičtu Gospe Lurdske u Vepricu kod Makarske misno slavlje uz sudjelovanje oko 3000 vjernika predvodio je don Ante Mateča. U propovijedi je govorio o Mojsijevu čtapu kojim se Bog poslužio da bi otvorio put svome narodu na putu u obeđanu zemlju, postavljajuđi pitanje “A gdje je nač čtap: vjera čto nas vodi u život?” Govorio je o nesebi~noj ljubavi Blažene Djevice Marije prema Bogu i ~ovjeku stavljajuđi je za primjer načim braniteljima i osloboditeljima koji stradaju da bi drugi mogli živjeti u slobodi. Don Ante je svoju propovijed zavrčio osvrtom na prognanike i izbjeglice rekavči da su “izgubili dom, a pronačli sebe.”
Na otoku Hvaru
Najsve~anije je bilo u hvarskoj katedrali gdje je misno slavlje predvodio vikar hvarske biskupije don Jočko ćantiđ, nakon ~ega je uprili~en ophod po Trgu sv. Stjepana s likom Gospe Anuncijate, koji je u ovom stoljeđu po ~etvrti puta iznečen. Prvi puta je to bilo 1941. zatim 1945. potom 1991. i sada 1995.
Tolisa kod Oračja
Blagdan Velike Gospe, proslavljen je i na prvim crtama oračko-čama~ke bojičnice u mjestu Tolisa kod Oračja. Koncelebrirano misno slavlje predvodio je fra Ilija Ćivkoviđ, tajnik Hrvatske biskupske konferencije i ravnatelj Informativne katoli~ke agencije, a uvodnu rije~ imao je župnik fra Marko Orčoliđ, koji je izmešu ostaloga rekao: “U vrijeme kada nač narod trpi nepravedni rat i nasilna stradanja, mi njezina djeca ustrajno molimo; za pravedni mir i slobodu, za poginule i unesređene, za naču ustrajnost i vjernost istinama vjere i bačtini načega naroda, za o~uvanje mržnje i osvete”.
U Letnici na Kosovu
Sve~ano je bilo i u Letnici je misno slavlje predvodio biskup Nik Prelaj koji je pozvao vjernike na molitvu za mir, slobodu i počtovanje, prava svih ljudi. Sve~ano je bilo i u drugim mjestima na Kosovu uz sudjelovanje brojnih katolika Hrvata i Albanaca.
Kod Kraljice Jadrana na Trsatu
Trodnevnu pripravu uo~i blagdana blagdana Velike Gospe u Trsatskom svetičtu iznad Rijeke, kao i ostale sredičnje mise blagdanske priprave, vodio je generalni definitor franjeva~kog reda fra Emanuel Hočko. Na sam blagdan, u 10 sati, prognani vukovarski župnik fra Emanuel Kosec predvodio je sve~anu misu za prognanike iz isto~ne Slavonije. Gradom je pročo sve~ani vjerni~ki ophod s istaknutom ~udotvornom slikom Majke Božje. Ovogodičnja Velika Gospa na Trsatu bila je u znaku zahvalnosti hrvatskim osloboditeljima, za njihovo zdravlje i sređu, brz oporavak ranjenika i za pokoj duča palih za slobodu Hrvatske. Hodo~asni~ku misu u 19 sati predvodio je rije~ko-senjski nadbiskup Anton Tamarut u dvoričtu ispred franjeva~kog samostana uz sudjelovanje nekoliko tisuđa vjernika. Sredičnja kulturno-zabavna priredba bio je koncert pod nazivom “Ljubav i mir”, koji je nave~er održan ispred trsatske Dvorane mladosti.
Trsatsko je svetičte najstarije Marijansko svetičte u Hrvatskoj. Temelji se na predaji koja kaže da su Marijinu kuđu iz Nazareta anšeli prenijeli na Trsat, a zatim u Loreto. Po Glaviniđevoj povijesti Trsata iz 1648. godine, nekoliko Trsađana uputilo se 10. svibnja 1291. godine u sje~u na trsatskom brijegu, gdje su primjetili “malu kuđu u obliku skromne crkvice”. Franjevci su objasnili da je to Gospina kuđa, koja se ondje zadržala skoro ~etiri godine, a onda su ju, po istoj predaji, u ponođ 10. prosinca 1294. godine, anšeli prenjeli u Loreto kod Ancone, gdje se i danas čtuje. Da udovolji rastuženom puku, gospodar Trsata Nikola I. dao je sazidati manju kapelu ondje gdje je sada bazilika Gospe Trsatske.
U Rijeci
Blagdan Velike Gospe sve~ano je proslavljen i u župi Uznasenja Blažene Djevice Marije u Rijeci. Uo~i blagdana slavljena je misa bdijenja sa zavjetom, koju je u koncelebraciji s viče sveđenika predvodio rije~ko-senjski nadbiskup Anton Tamarut. Na sam blagdan u 10 sati, suča~ki župnik Josip Manjgotiđ predvodio je misu za sve poginule policajce u Domovinskom ratu, a ve~ernju misu u 19 sati slavio je domađi župnik Milan ćimunoviđ.
U Dubrovniku – unato~ opđoj opasnosti
U Dubrovniku je zbog opđe opasnosti blagdan Velike Gospe proslavljen u najveđem dubrova~kom skloničtu – tvršavi Revelinu, umjesto u katedrali koja Gospu čtuje kao svoju začtitnicu. Misu je predvodio dubrova~ki biskup Ćelimir Puljiđ uz sudjelovanje nekoliko stotina vjernika, koji su, unato~ oglačenoj opđoj opasnosti, pohodili Revelinsku tvršavu. Zbog opasnosti od srpskog granatiranja, izostao je tradicionalni ophod sa slikom Gospe od Porata. Dubrova~ki je biskup uputio molitve “onoj koja je na nebo uznesena i tako postala po~etak i slika buduđega savrčenstva Crkve, a ujedno i putokaz nade i utjehe patni~koga naroda”. U dubrova~koj katedrali, jutarnju je blagdansku misu predvodio katedralni župnik don Stanko Lasiđ.
U Slanom kraj Dubrovnika
U Slanom je blagdan obilježen sve~anim misama i prigodnom molitvom u župama Dubrova~koga primorja. Posebno sve~ano bilo je u naselju Doli, gdje se Velika Gospa slavi kao Začtitnica. Za tu prigodu misno slavlje i propovijed vodio je domađi župnik don Ilija Karloviđ u staroj istoimenoj crkvi Velike Gospe.
U Stonu
U Stonu je, unato~ opđoj opasnosti, od crkve sv Vlaha do crkve Gospe od Lužina, krenuo sve~ani ophod s barjacima i Gospinom slikom. Nakon ophoda misno slavlje je u crkvi Gospe od Lužina predvodio župnik don Josip Baričiđ.
Osobito sve~ano bilo je u Ponikvama, gdje je uz sudjelovanje brojnih vjernika koncelebriranu euharistiju predvodio dubrova~ki biskup Ćelimir Puljiđ.
U Istri
Blagdan Velike Gospe obilježen je u svim istarskim župama, a posebno u mjestima gdje se Blažena Djevica Marija slavi kao Začtitnica.
Sredičnja blagdanska proslava održana je u Pore~u u Eufrazijanovoj bazilici, gdje je pore~ko-pulski biskup Antun Bogetiđ predvodio misno slavlje.
U Puli je sredičnja proslava održana u katedrali, a obje su prijestolnice u 6. stoljeđu posveđene Uznesenju Marijinom. U pulskoj je katedrali u utorak zavrčena trodnevnica koju je predvodio Janez Obestar, rektor biskupijsko-misijskog sjemeničta “Redentoris Mater” u Puli. U svetičtu Majke Božje u ćijani, euharistijsko slavlje predvodio je fra Ivo Sadriđ, koji je na sam blagdan proslavio i 25. obljetnicu sveđeničtva. U mnogim ostalim župama diljem Istre, u Buzetu, Cerovlju, Pazu, Svetoj Mariji na Krasu, ćičanu i Valturi, koje su posveđene Uznesenju Marijinom, održane su i procesije, a nakon slavlja usljedio je kulturno-zabavni program. Misna slavlja na svetkovinu Velike Gospe ujedno su i mise zahvalnice za oslobošene dijelove Hrvatske i za sretan povratak istarskih branitelja.
Na Kor~uli
Zbog sigurnosne situacije u županiji, na Kor~uli je blagdan proslavljen mirno i sve~ano u tičini molitve. Sredičnje blagdansko slavlje održano je u kor~ulanskoj katedrali sv. Marka, a koncelebriranu euharistiju predvodio je župnik don Božo Bani~eviđ.
U Molvama
Uo~i blagdana Velike Gospe slavljena je sve~ana misa uo~nica u kapelici Majke Božje Molovanske, koju je predvodio domađi župnik Nikica Batista. Na sam blagdan, od kapelice je, do crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, krenuo je ophod s kipom Majke Božje Molovanske, gdje je koncelebriranu euharistiju predvodio fra Zdravko Tuba. U ponedjeljak je trodnevnicu uo~i blagdana s propovijedi zavrčio sveđenik Marko Vrdoljak.
U Osijeku – s Gospom Aljmačkom
Brojni Aljmačani, Daljani, Erduđani, Baranjci i Osje~ani slavili su blagdan Velike Gospe u osje~koj katedrali. Sve~anu blagdansku misu predvodio je šakova~ko-srijemski biskup Širil Kos u koncelebraciji s aljmačkim sveđenikom u progonstvu Antom Markiđem i mons. Stjepanom Bogdaniđem. Biskup Kos istaknuo je da je Aljmačka Gospa uvijek bila sa svojim vjernicima, s kojima đe se, kako je rekao, uskoro i vratiti u svoje svetičte. U osje~koj katedrali je veđ tređu godinu i kip Aljmačke Gospe od Uto~ičta, kojeg su ~udom spasili osije~ko-baranjski župan Branimir Glavač i donjogradski župnik Martin Radman, 31. kolovoza 1992. godine. Ve~ernja misa u kapelici Kraljice mira na “krunskoj utvrdi” uz novi most na Dravi, nije ove godine održana zbog opasnosti. Prema ocijeni dekana osje~kog dekanata mons. Nikole Ker~ova, sve su osje~ke crkve bile na Veliku Gospu posjeđenije unato~ opasnosti.
U Žakovčtini
Vjernici Žakovčtine sve~ano su proslavili blagdan Velike Gospe. U selu brdskoga dijela Žakovčtine, Dragotinu, najstarijem i najposjeđenijem svetičtu Gospi, sve~anu je misu uo~nicu predvodio u 22 sata šakova~ko-srijemski pomođni biskup Marin Srakiđ. On je svima poželio da mir kona~no zavlada ovim prostorima i da se prognani i izbjegli kona~no vrate na svoja stoljetna ognjičta. Izrazio je posebnu zahvalnost hrvatskim braniteljima za žrtvu koju su dali u oslobašanju domovine. Na sam blagdan, misu je u Dragotinu slavio župnik Levanjske Varoči Josip Kuzmiđ s mnočtvom vjernika, mešu kojima je bio znatan broj prognanih Hrvata iz BiH.
U Marijinom svetičtu u ćumanovcima kod Gunja, ~iji temelji, kao i Dragotinski, datiraju iz 14. stoljeđa, blagdan je proslavljen vrlo mirno zbog opasnosti srpskoga napada. Unato~ opđoj opasnosti koja traje gotovo cijelo vrijeme rata, okupilo se mnočtvo vjernika iz slobodnog dijela bosanske Posavine (Oračja, Vidovaca i drugih) i hodo~asnika. Sve~anu blagdansku misu predvodio je u 11 sati šakova~ki kanonik Geza Varga.
U Brodskom Vinogorju
U najmlašoj župi Slavonskoga Broda, župi “Uznesenja BDM” – Brodsko Vinogorje, Marijini čtovatelji su se devetnicom pripremili za slavlje, a kruna devetnica bilo je sve~ano bdijenje na uo~nicu Velike Gospe. Bdijenje je zavrčilo sve~anom euharistijom i ophodom sa svijeđama koje je predvodio mjesni župnik i ~uvar svetičta Pavao Madžareviđ, a uz sudjelovanje brojnih mječtana i hodo~asnika, mešu kojima su bili i hodo~asnici iz Korađa (prognanici iz Bosanske Posavine). Tim prvim hodo~ačđem Slavonski Brod obogađen je novim svetičtem u kojem đe se okupljati čtovatelji Velike Gospe.
U Pakracu – pred sručenom crkvom
Uznesenje Blažene Djevice Marije posebno je sve~ano proslavljeno u župi Uznesenja Marijinog u Pakracu. Pred sručenom zavjetnom crkvom, euharistiju je slavio župnik iz Badljevine Mato Tomas s brojnim vjernicima. U predve~erje blagdana u pastoralnom župnom sredičtu u Pakracu otvorena je izložba slika Vukovarca Vladimira Zopfa. Nakon sve~ane mise i ophoda gradom, Limena glazba iz Banove Jaruge priredila je promenadni koncert.
U Sinju
Sredičnja sve~anost proslave Velike Gospe, ~udotvorne začtitnice Sinja, kojoj je od 30. srpnja hodo~astilo viče od sto tisuđa vjernika iz Dalmacije i cijele Hrvatske te svijeta, bio je tradicionalni sve~ani ophod sinjskim ulicama i koncelebrirana misa koju je predvodio nadbiskup splitsko-makarski Ante Juriđ. Prema pouzdanim procjenama u ponedjeljak i utorak Đudotvornoj Gospi Sinjskoj dočlo se pokloniti oko čezdeset tisuđa vjernika. Slavlje je otpo~elo sve~anom misom zornicom u ~etiri sata ujutro, u sedam je održana misa u Gospinoj kapeli na starom Gradu, a u osam je služena misa za inozemne čtovatelje Gospe Sinjske. To~no u 9.30 pucnji “ma~kula” na starom sinjskom Gradu i crkvena zvona najavili su po~etak ophoda sa slikom ~udotvorne Gospe Sinjske, koju su franjevci 1687. donijeli iz Rame u Sinj bježeđi pred turskim osvaja~ima. Zlatom i srebrom urečenu sliku pod križem, s hrvatskom zastavom i Gospinim barjakom iznijeli su sveđenici franjevci na Trg kralja Tomislava, odakle je nočena do Trga Cetinske krajine, gdje je misno slavlje predvodio nadbiskup Juriđ. Pored mnočtva vjernika, sveđenstva te predstavnika državne vlasti i Hrvatske vojske po prvi put su u ophodu sudjelovali svi alkari i alkarski momci odjeveni u svoje alkarske odore. U ophodu i misnome slavlju sudjelovali su i potpredsjednik Hrvatske Vlade i ministar obnove i razvitka dr. Jure Radiđ, provincijal Franjeva~ke provincije Presvetog Otkupitelja fra Pavao Ćmire, hvarski biskup Slobodan ćtambuk i drugi crkveni velikodostojnici koje je na samome po~etku slavlja pozdravio sinjski gvardijan fra Eugen Poljak. U propovijedi je nadbiskup Juriđ rekao kako se sinjska začtitnica slavila i u komunizmu i za agresije na Sinj, unato~ opasnostima od pogibelji, a danas se slavi u slobodnoj nam domovini. Nadbiskup je pozvao da se hodo~asti joč veđim žarom kada doše potpuni mir, a radi zahvalnosti Bogu i Majci Božjoj. On je istaknuo kako je pročla “Oluja” koja je donijela slobodu, te nagovijestio dolazak oluja života kroz koje trebamo prolaziti vošeni krčđanskim moralom da bi se odagnao svijet mržnje i zla i svih sila tame. Ljubav prema Bogu i Majci Božjoj zalog je opstanka hrvatskog naroda. Mi smo svjedoci istinitosti ove tvrdnje, rekao je nadbiskup, dodajuđi kako je potrebno da vjera i ljubav svakodnevno prožimlju hrvatski vjerni~ki puk. Na kraju je nadbiskup Ante Juriđ zazvao Majku Božju da nas nikad ne napusti, da nas prigrli u svojoj ljubavi i svojoj pomođi. Nakon misnoga slavlja rije~i zahvale je izrekao i fra Pavao Ćmire. “Jesmo u ovom domovinskom ratu izranjeni, razručeni, popaljeni, prognani, ali nismo pokoreni, ba~eni na koljena. Dobili smo svoj državu, a to je veliki Božji dar. Bog i Gospa vidjeli su nače muke i usličili nače vapaje”, rekao je okupljenima fra Pavao. Okupljenim vjernicima se prigodnom rije~ju obratio i dr. Jure Radiđ. Ophod je, potom, krenuo nazad kako bi slika Đudotvorne Gospe Sinjske bila postavljena na Gospin oltar.
Na ćolti
Blagdan Velike Gospe ove je godine posebno sve~ano proslavljen na ćolti. Odlukom splitsko-makarskog nadbiskupa Ante Juriđa crkva Gospe u Borima u Gornjem Selu na ćolti postalo je marijansko svetičte pod nazivom Svetičte Velike Gospe – Kraljice na Nebo Uznesene. Tu je odluku na misi 14. kolovoza proglasio nadbiskupov izaslanik don Sređko Beziđ. Za upravitelja svetičta imenovan je župnik Gornjeg Sela i Stomorske don Ivan Perič. Slavlju je prethodila sjednica opđinskog poglavarstva u Gornjem Selu na kojoj su zajedno s predstavnicima bratovčtine sv. Ivana Krstitelja dogovorene djelatnosti oko urešenja svetičta. Sam je blagdan proslavljen tradicionalnim sve~anim ophodom i misnim slavljima.
U Vrpolju kraj ćibenika i na Visovcu – mnočtvo hodo~asnika
“Veliki blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo ove godine hrvatski narod obilježava na poseban na~in, jer je primio Gospino dobro~instvo. U toj zahvalnosti mislimo na ljude, na naču brađu i sestre koji su vrčeđi domovinsku dužnost ispunili svoje zadađe, noseđi u sebi ljubav prema domovini, i zavjet Mariji”, tim se rije~ima biskup čibenski Sređko Badurina obratio okupljenom mnočtvu vjernika i hodo~asnika na po~etku sve~ane mise pred Gospinom crkvom i svetičtem u Vrpolju, kraj ćibenika. U Vrpolju su se od ranih jutarnjih sati služile mise u Marijinu svetičtu, a sredičnja koncelebrirana misa održana je na otvorenom, zbog velikog broja vjernika koji su pohodili Vrpolje gdje se molilo za sve ranjene i poginule u domovinskom ratu, te za kona~no oslobašanje Hrvatske i trajan mir.
Sve~ana misa služena je i na oto~iđu Visovcu u tamočnjem franjeva~kom samostanu gdje se okupilo mnočtvo vjernika iz ćibenika i iz skradinskog zaleša.
U Proločcu – diplomati i ministri
Viče od 20 tisuđa vjernika i hodo~asnika sudjelovalo je u sve~anu slavlju u povodu blagdana Velike Gospe i Dana opđine Proložac. Tijekom jutra u Proložac su stizali brojni hodo~asnici i uzvanici, a mešu njima i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Graniđ sa suprugom, hrvatski veleposlanik u Ćenevi dr. Miomir Ćužul, saborski zastupnici mr. Gordana Turiđ, prof. Marijan Milinoviđ i mg. Juraj Buzoliđ, veleposlanik SAD u Hrvatskoj Peter Galbraith, te osobni izaslanici Billa Clintona na pregovorima oko moguđeg rječenja kriza u BiH Richard Holbrook i Robert Frassure. Slavlje je po~elo velikom procesijom s Gospinom slikom iz crkve Velike Gospe do novourešenog svetičta na otvorenom, “Zelene katedrale”. Procesiju je predvodio mjesni župnik fra Zoran Kutleča u pratnji pomođnog biskupa splitsko-makarskog Marina Baričiđa te velikog broja sveđenika i državnih uglednika, a misno slavlje biskup Baričiđ. “Diljem Hrvatske danas je vjerni~ki puk u načim svetičtima. Svi smo mi danas hodo~asnici Velikoj Gospi, ali i svojoj dragoj i voljenoj Hrvatskoj. Hodo~aste tom cilju prognanici i izbjeglice, hrvatski bojovnici u tjeranju crnoga i zlo~estoga zmaja. Taj je zmaj želio uničtiti hrvatski narod, uničtiti nače crkve. Prepoznali smo ga i, hvala Bogu, istjerali iz nače domovine”, rekao je u propovijedi biskup Baričiđ isti~uđi kako postoji i “CRO zmaj”, odnosno razne počasti koje truju mladež, a na ~uvanje od toga zla pozivaju vapaji stotina imotskih majki i njihove djece ~iji su sinovi i o~evi poginuli za slobodu Hrvatske.
U oslobošenoj ćkabrnji – prvo krčtenje na mjestu pokolja
Nakon ~etiri godine progonstva, mječtani ćkabrnje proslavili su Veliku Gospu u svojoj razručenoj, ali slobodnoj, ćkabrnji. Misno slavlje, pred do temelja razručenom crkvom Velike Gospe, je predvodio zadarski nadbiskup koadjutor Ivan Prenša. Na misnome slavlju se okupilo viče od dvije tisuđe vjernika, mječtana ćkabrnje i okolnih sela, a sudjelovali su i ministar rada i socijalne skrbi Joso ćkara, ujedno i posebni izaslanik predsjednika dr. Franje Tušmana, zadarski gradona~elnik Božidar Kalameta, predsjednik HKDS-a Marko Veselica. Sve nazo~ne je prije slavlja pozdravio na~elnik čkabrnjske opđine Zoran Gurlica, podsjetivči pritom na tečku stradalni~ku sudbinu tog mjesta u domovinskom ratu. U svojoj propovijedi nadbiskup koadjutor Prenša posebno je istaknuo kako sloboda koju je Bog podario ćkabrnji i svim ostalim hrvatskim mjestima mora biti sloboda ljubavi i zajedničtva. U sklopu mise nadbiskup koadjutor Ivan Prenša krstio je i prvo dijete u slobodnoj ćkabrnji.
U Kručevu i u benkova~kom kraju
Kručevo, 16. 8. 1995. (IKA) – Pred razorenom crkvom sv. Jure u Kručevu sve~anu misu za oko tisuđu Kručevljana i vjernika iz okolnih mjesta predvodio je fra Frane Samodol. Propovijedajuđi okupljenim vjernicima, koji su za tu priliku u novooslobošeno Kručevo stigli iz prognani~kih naselja iz cijele Hrvatske, pa ~ak i Njema~ke i Austrije, fra Frane je rekao: “Sručili su nam zgradu crkve, ali nisu sručili živu crkvu nas koji smo se ovdje okupili”.
U benkova~kom kraju blagdan Velike Gospe posebno sve~ano je proslavljen u mjestima Peručiđ i Korlat. Nakon ophoda oko mjesnoga groblja u Peručiđu, na kojemu su ostaci razručene mjesne crkve, misno slavlje je održano pored, takošer razorenog župnoga dvora. Slavlje je predvodio župnik župe Peručiđ fra Dražen Samardžiđ. Misa u Korlatu je održana pored zgrade mjesne čkole, a vodio ju je zadarski nadbiskup Marijan Oblak.
U Splitu i oko njega
Blagdan Velike Gospe sve~ano je proslavljen i u Splitu, posebice u dva Marijina svetičta, katedrali koja je posveđena Mariji na Nebo Uznesenoj, i Svetičtu Gospe od Pojičana. U Bačkoj Vodi blagdan je proslavljen po ustaljenom obi~aju, a sredičnja sve~anost bila je u Gospinoj crkvi u Bastu gdje je procesiju i misno slavlje predvodio mjesni župnik fra Berislav Nikiđ. Vrgova~ki je kraj takošer sve~ano proslavio blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, a najsve~anije je bilo u Velikom Prologu.
Blagdan je sve~ano proslavljen i na otocima Visu, Mljetu, Pelječcu i Lastovu, te u Ninu i Blatu, kao i diljem cijele Dalmacije.
Tisuđe hodo~asnika u Mešugorju
Mešugorje je, premda pod opđom opasnočđu, i ove godine sve~ano i dostojanstveno proslavilo blagdan Velike Gospe, ~ija je svetkovina po broju hodo~asnika podsjeđala na prijeratne godine. Nepregledne rijeke hodo~asnika iz domovine i inozemstva slile su se na sam blagdan u Mešugorje kako bi se poklonili Kraljici Mira. Pu~ku misu za hodo~asnike i vjerni~ki puk predvodio je fra Stanko Dodig, rodom iz Mešugorja, a na službi u Rijeci.
U Posučju
U svim hercegova~kim župama na sve~an na~in proslavljen je blagdan Velike Gospe, Uznesenja Marijina, unato~ ratne opasnosti.
Blagdan Velike Gospe, začtitnice posučke župe, koji je ujedno i dan opđine Posučje proslavljen je prigodnim ~etvorodnevnim sve~anim programom. Nakon čto je u subotu, 12. kolovoza, otvorena osnovna glazbena čkola i izložba posučkih likovnih umjetnika, u nedjelju, 13. kolovoza, je u prostorijama župnog dvora otvorena izložba idejnih rječenja nove posučke župne crkve. U ponedjeljak, 14. kolovoza, javnosti su predstavljene knjige posučkih književnika Ivana Ramnjaka, Vinka Grubičiđa, Slave Bage i Ivice Karamatiđa. Toga dana u Posučje, u nazo~nosti visokih dožnosnika, održana je i sveđana sjednica skupčtine opđina, te su u promet pučteni trafostanica i vodovod. Misno slavlje dan prije blagdana predvodio je posučki župnik fra Marinko Leko. Kasno nave~er, istog dana, blagoslovljeni su grb i barjak Posučja, te prirešen sve~ani ophod s Gospinim kipom ulicama grada. Potom je pred župnom crkvom uz prigodan program otkriven spomenik knjževniku, sveđeniku i politi~aru fra Grgi Martiđu.
Na sam blagdan Marijina Uznesenja, misno slavlje predvodio je gvardijan tomislavgradskog samostana fra Gabrijel Miođ.
Na ćirokom Brijegu
Premda je u čirokobriječkoj opđini pred sam blagdan dan znak opđe opasnosti, priprema za blagdan zapo~ela je devetnicom. Misno slavlje uo~i samog blagdana bilo je i kao svake godine u 20 sati, a predvodio ju je fra Vendelin Kara~iđ koji se u propovijedi osvrnuo na skoračnju proslavu i obilježavanje 150. obljetnice samostana u ćirokom Brijegu. Na blagdan, koji je ujedno i dan opđine ćiroki Brijeg, pred viče tisuđa vjernika, misno slavlje predvodio je busova~ki župnik fra Vinko Tomas.
U Trebižanu
U Trebižanu, nadomak Đapljini, na sve~an na~in obilježen je blagdan Uznesenja Marijina koji je okupio oko pet tisuđa vjernika, a misu je predvodio mostarski župnik župe sv. Petra i Pavla fra Dane Kara~iđ. Cijela se župa za blagdan pripremala devetodnevnom duhovnom obnovom.
U Gradacu – spomenik žrtvama rata
Marijansko svetičte Gradac u neumskoj opđini obilježilo je kao i svake godine blagdana svoje začtitnice, unato~ bilizini dubrova~kog ratičta. Misno slavlje, na kojem se okupilo oko tisuđu vjernika, služio je mostarski dekan mons. Petar Vukčiđ. Mons. Vukčiđ govoređi u propovijedi o liku Marijinom, pozvao je i hrvatske majke da budu po uzoru na nju nositeljice i roditeljice života.
Prije misnog slavlja, otkriven je i blagoslovljen spomenik žrtvama II. svjetskog rata i domovinskog rata stola~kog kraja. Blagoslov je obavio don Žuro Kulas, župnik te župe izmešu ta dva spomenuta rata