Uslijedio je posjet predsjedniku Republike Vejonisu i susret s političkim, društvenim i diplomatskim predstavnicima, od kojih je Papa tražio da gledaju dalje od vlastitih interesa ako žele stvoriti društvo solidarnosti i međusobnog razumijevanja. Papa je zatim pred spomenik slobodi postavio rukovet cvijeća.

Povijest se stvara gledajući naprijed iznad vlastitih interesa i djelujući u društvu solidarnosti i uzajamne obveze, rekao je papa Franjo letonskim političarima, društvenim djelatnicima i Diplomatskom zboru te istaknuo kako se na taj način mogu izbjeći sukobi i napetosti te postići jedinstvo u različitostima, što stvara novi život. Letonija obilježava stotu obljetnicu neovisnosti pa je Papa istaknuo kako se postignutu slobodu postiglo zahvaljujući korijenima koji su sastavni dio naroda te izrazio zadovoljstvo što se među tim korijenima nalazi i Katolička Crkva koja usko surađuje s ostalim kršćanskim zajednicama. To je znak da je moguće razvijati zajednicu u različitostima. Tu se stvarnost postiže kada ljudi odvažno nadilaze površne sukobe i gledaju u svoje dublje dostojanstvo. Upozorio je na obveze oko integralnog razvoja čovjeka. Sloboda i neovisnost Letonije su dar, ali i zadatak u koji moraju svi biti uključeni. Da se danas može svečano obilježavati dar slobode, treba zahvaliti ljudima koji su u prošlosti otvorili puteve, vrata  i budućnost, ostavljajući vam u nasljedstvo odgovornost, a to znači raditi na budućnosti imajući u vidu kako sve mora biti u službi života, rekao je Papa. Zatim je s predsjednikom otišao pred spomenik slobode, gdje su ga dočekali mladi i brojne obitelji, što nas, prema njegovim riječima, podsjeća  na geslo njegova apostolskog putovanja usredotočenog na „majčinstvo“, koje se ostvaruje u uspostavljanju radnih mjesta i promicanju djelotvornih strategija fokusiranima više na obitelji, starije osobe, djecu i mlade nego li na primat gospodarstva nad životom.

U luteranskoj katedrali uslijedio je ekumenski susret, tijekom kojega je papa Franjo molio kako bi zahvaljujući svjedočanstvu braće koja danas zbog svoje vjere doživljavaju izgnanstvo i čak mučeništvo, mogli ustanoviti da nas Gospodin zove da živimo Evanđelje s radošću, zahvalnošću i radikalnošću. Biti Gospodinovi učenici i misionari usred svijeta u kojem živimo jedini je mogući put ekumenizma, rekao je Papa pred deset predstavnika raznih kršćanskih zajednica koje predstavljaju 60% pučanstva Letonije. Pred grobom sv. Meinarda molio je da se ostvari ekumenski hod uzajamnog poštovanja, suradnje i prijateljstva na kojem bi se rađalo jedinstvo, čuvajući vlastita bogatstava i osobitosti svake pojedine kršćanske zajednice sa živim ekumenizmom, motivom nade. To je jedini mogući put za ekumenizam. Osvrnuo se i na posljedice polustoljetnog ateističkog jarma, podsjetio je kako se ipak vjera uspjela oduprijeti o čemu svjedoči i ova katedrala koja već 800 godina odražava kršćanski život grada. Upozorio je na opasnost da kršćanska tradicija postane objekt prošlosti. Pozvao je na borbu za dostojanstvo svakog muškarca i žene. Najgora zla koja danas zahvaćaju društvo samoća su i izolacija, primijetio je Papa te pozvao predstavnike letonskih kršćanskih zajednica da se ne zatvaraju niti brane, posebno da se ne pomiruju sa sudbinom pred teškim i složenim vremenima, u kojima, kako neki tvrde, zbog različitih čimbenika kao što su sekularizam i individualističke odluke, kršćani imaju sve manje prostora i utjecaja. Ključ jedinstva na koje nas Gospodin poziva je misionarski te treba izaći i ići prema srcima ljudi i kulture postmodernog društva u kojem živimo.

Papa je potom posjetio katoličku katedralu iz 13. stoljeća gdje se okupila oveća skupina vjernika kojima je istaknuo kako oni čuvaju korijene naroda te ih pozvao da ne izgube nadu. Mnogi  koji su se u prošlosti žrtvovali za slobodu bili su napušteni, osamljeni,  bez sredstava i u bijedi, primijetio je Papa u katoličkoj katedrali Sv. Jakova, navodeći kako su mnogi od njih  bili izloženi najgorim iskušenjima, ratnim strahotama, političkim progonstvima i izgnanstvu.  Bili ste ipak ustrajni u vjeri i pod nacizmom i pod sovjetskim režimom. Neki su postali svećenici i redovnici, rekao je Papa, koji je potaknuo letonske katolike da ne klonu duhom i da ne budu žalosni te da ne izgube nježnost  a još manje nadu, već da  strpljivo podnose i da se strpljivo nadaju, čuvajući srce mladenačko, a ne tvrdo i bez radosti za Boga.

Nakon ručka s biskupima Papa se u helikopteru uputio u svetište Majke Božje Anglonske, gdje je u 16.30 misa, nakon koje se vraća u Vilnius. Sutra će papa Franjo posjetiti malobrojnu katoličku zajednicu u Estoniji.