Nakon što je pročitano Priopćenje sa 74. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije BiH, održanog 5. i 6. studenog 2018., kardinal Puljić pozdravio je sve nazočne medijske djelatnike i izrazio nadu da će korektno prenijeti stavove biskupa iznesene u priopćenju. Istaknuo je da su biskupi tijekom zasjedanja razmatrali široki spektar tema. Kazao je da biskupi nastoje također biti uključeni u konkretna zbivanja mjesne društveno-političke situacije te da su stoga na upravo završenom zasjedanju razgovarali i o pitanju stanja nakon izbora, zatim pitanju migracija kao i donošenju pravednih zakona. Pojasnio je da biskupi, kao vjerski čelnici ne mogu odustati od naučavanja onoga što je utemeljeno na biblijskom crkvenom nauku i na prirodnom zakonu te da stoga smatraju potrebnim zauzeti jasan stav u javnosti. Istaknuo je da Crkva svojim moralnim načelima, naučavanjem evanđelja i zajedničkom molitvom želi unijeti u društvo i javnost pozitivnu energiju te još jednom zahvalio medijskim predstavnicima što će im svojim djelovanjem to i omogućiti.
Okupljene novinare pozdravio je potom biskup Vukšić dodavši da je jedna od glavnih tema na zasjedanju bilo pitanje društvene pravde te kao primjer naveo poziv biskupa za donošenje zakona o denacionalizaciji odnosno restituciji gdje se biskupi zauzimaju za povrat sve oduzete imovine. Primijetio je da se crkvene osobe i crkvene ustanove, kada se govori o ovoj temi, u javnosti predstavljaju kao da inzistiraju na povratu samo imovine koja je njima oduzeta što, kako je kazao, objektivno ne odgovara istini. „Mi kao biskupska konferencija, kao predstavnici Katoličke Crkve silno želimo da sve nepravde budu ispravljene tamo gdje je to ikako moguće jer mnogo od te oduzete imovine uopće nije vlasništvo vjerskih zajednica nego to je bilo vlasništvo različitih obitelji, različitih pojedinaca“, istaknuo je biskup Vukšić napominjući da borba za ispravljanje nepravde mora biti opće načelo i opće pravilo bez obzira prema kome je nepravda bila učinjena. Zamolio je stoga i medijske djelatnike da im u tome pomognu kako bi se pravda vratila u ovo društvo kako bi ono bilo sretnije i što je moguće više pravedno.
Upitan da iznese mišljenje o tome, treba li se Centralna izborna komisija BiH pri donošenju odluke o raspodjeli mandata referirati na popis stanovništva iz 1991. ili onaj iz 2013., te da ocijeni provedbu Aneksa 7 Daytonskog ugovora koji se tiče prava izbjeglih i raseljenih osoba, uključujući pravo na povratak i na povrat i/ili kompenzaciju imovine, kardinal Puljić je kazao da biskupi ne žele bježati od stvarnosti te da žele sagledati situaciju onakvom kakva ona danas i jest. Dodao je da se, gledajući stvari na takav način, može zaključiti da Aneks 7 nije proveden tj. da nije ostvaren povratak svih ljudi koji to žele i mogu jer je bilo puno opstrukcija. Naglasio je da način na koji će CIK riješiti raspodjelu mandata nije nadležnost biskupa, ali da je i tu potrebno suočiti se s današnjim stanjem, koliko god ono teško bilo. Govoreći o temi povrata imovine, kardinal Puljić podsjetio je da je prije 10 godina izrađen elaborat prema kojemu će povrat imovine crkvama i vjerskim zajednicama uvelike naštetiti državi, ali da ta imovina zapravo čini samo oko 7% ukupno oduzete imovine.
Zamoljen da prokomentira izjavu bivšeg gradonačelnika Sarajeva gosp. Ive Komšića prema kojemu Hrvati grada Sarajeva, ukoliko bi CIK pri raspodjeli mandata u obzir uzimao popis stanovništva iz 2013. godine, nikada više ne bi mogli ući u Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kardinal Puljić je naglasio da su za takvo stanje odgovorni upravo političari, a ne Katolička Crkva.
Upitan, jesu li tijekom zasjedanja biskupi donijeli ikakve konkretne zaključke i sugestije u vezi s odlaskom osobito mladih ljudi iz države, kardinal Puljić odgovorio je da Katolička Crkva pastoralno radi s mladima počevši od pastorala obitelji. „Mi ne možemo mladima obećati posao. Međutim, prevažno je stvarati pozitivnu klimu da se mladima ne ogadi ova zemlja, nego da vole u njoj biti. Jadna je država koja ne voli svoje građane. To znači da društvo, politika i cijela državna struktura mora pomoći mladima da zavole tu biti i da se organiziraju živjeti. A s naše crkvene strane treba voditi pastoral da se mladi formiraju u svojoj odgovornosti i zauzetosti“, pojasnio je kardinal Puljić.
Na pitanje ima li ikakvih pomaka oko zakonskog reguliranja vjerskih blagdana, kardinal Puljić je podsjetio da su, otkada se pristupilo rješavanju tog problema, dvije strukture parlamenta završile svoje mandate, a da taj zakon nisu usvojili. Kazao je da su se vjerski čelnici dogovorili i da je svaka zajednica predložila po pet dana godišnje koji bi se vodili kao slobodni dani na državnoj razini, ali da do danas još nije donesen taj zakon.
Na komentar novinara da je nekada bio kritičar pojedinih političkih stranaka, a da se danas „u novonastalim okolnostima“ ne čini se kao tako oštar kritičar istih političkih opcija, kardinal Puljić je rekao da njegovo opredjeljenje nije stranačke prirode, nego da se on brine za opstanak i jednakopravnost naroda. „Moje je za svaku nepravdu dići glas ako mogu i stati u obranu dostojanstva i prava svakog, a ponajprije svog naroda“, kazao je kardinal Puljić dodajući da je, prema narodnoj izreci, bliža košulja od kabanice.