Sudjelovala su dva zbora mladih, pučki zbor i Mješoviti konkatedralni zbor sa zborovođama s. Brankom Čutura i Daliborom Ratićem. Pridružila im se nekolicina „pazitelja“ konkatedrale zajedno sa svećenicima, župnikom mons. Adamom Bernatovićem i župnim vikarima Robertom Almašijem i Zlatkom Hnatešinom.

Hodočašće osječke konkatedralne župe bilo je o 315. obljetnici čašćenja Gospe Osječke u franjevačkoj crkvi u Tvrđi. Godine 1703. u Mađarskoj planula je Rakoczyjeva buna u kojoj su nemilo rušile crkve, oltari i kipovi svetaca. Gospin kip iz Marija Juda prenesen je na čuvanje u Osijek gdje ostaje više od tri stoljeća.

Središnja točka hodočašća je bila svečana misa koju je u s dvojicom župnih vikara predvodio mons. Bernatović u župnoj crkvi Pohoda BDM u Marija Judu. U homiliji između ostaloga je napomenuo kako jedino Marijin Veliča sadrži obilje riječi i dodao: „Kad slavimo Boga, ne smijemo biti oskudni u riječima. U hvalospjevu Bogu smije se naše srce potpuno izliti. Presveta Djevica pruža nam divan primjer.“ Na kraju euharistijskog slavlja narod je obišao milosni kip Gospe Judske u hodočasničkom ophodu i zadržao se u molitvi.

Potom su se hodočasnici uputili u sjedište drevne tisućljetne Pečuške biskupije. Ove godine se obilježava 45. obljetnica prijateljevanja grada Pečuha s gradom Osijekom. Kako to tlo njeguje svoje kršćanske korijene već od 4. stoljeća svjedoči i nekropola koja se nalazi ispod površine u centru grada starokršćanske grobnice ukrašene kršćanskim motivima. Od simbola grada Pečuha Osječani su razgledali Biskupski dvor i zatim katedralu Sv. Petra i Pavla. Vikar Almaši upoznao je hodočasnike s poveznicama Hrvatske, Đakovačko-osječke nadbiskupije, i grada Pečuha. Naime, župe Sjeverne Slavonije i Baranje do godine 1971. pripadale su pod jurisdikciju Pečuške biskupije. Arhivska građa svjedoči da je đakovački biskup Strossmayer godine 1851. bio u Pečuhu prigodom otvaranja samostana Notre Dame; Miroslav Krleža pohađao je kadetsku školu u Pečuhu, a August Šenoa gimnaziju redovnika cistercita.

Zatim su Osječani posjetili Gazi-Kasim pašinu džamiju iz 15. stoljeća koja je u 18. stoljeću preinačena u katoličku crkvu Prikazanja Gospodinova u hramu. Hodočašće je završeno zajedničkim objedom na brdu „Mecsek“ pod kojim se nalazi grad pod zaštitom kapele Gospe Snježne, gdje se redovito održava i hodočašće vjernika Hrvata u Mađarskoj.