„Bog je kardinala Stepinca odabrao za velike stvari. Izabrao ga je i odredio biti svjetlom u vremenu velikoga mraka. Jer, živio je u teškom povijesnom razdoblju tri bezbožne, nehumane i opake diktature. Kad je preuzeo upravu Zagrebačke Crkve, iz Njemačke se širio nacizam i fašizam, a iz Rusije bezbožna ideologija komunizma. On se bez ustručavanja usprotivio svim tim ideologijama, izložio se brojnim opasnostima.

Branio je Božja, crkvena, ljudska i narodna prava“ istaknuo je mons. Puljić, dodavši da je u zajedništvu općinstva svetih i po svojim svetim moćima, Stepinac i danas s nama. „Sa Stepincem smo povezani molitvom, narodnim korijenima i osjećajima. A još više vjerom i pripadnošću Katoličkoj Crkvi koju je volio i za nju se žrtvovao.

Ništa ga u tome nije moglo pokolebati. Želio je uvijek predstavljati i zastupati poniznu i slobodnu Crkvu. Poniznu pred malenima, patnicima i progonjenima, a slobodnu pred moćnim vladarima i silnicima ovoga svijeta. Povijest Crkve upisat će ga u niz najhrabrijih biskupa Europe onog tužnog razdoblja“ istaknuo je nadbiskup, poručivši da je Stepinac „poruka istine i vjernosti Bogu, Crkvi i čovjeku, poruka ljubavi prema svom narodu, kako piše na njegovom grobu: ‘U ljubavi prema hrvatskom narodu, ne dam se ni od koga natkriliti’. Sa Stepinčevog groba dopiru nam uvijek aktualne i sadržajne riječi iz njegove oporuke: ‘Predragi, ljubite se međusobno! Bratski se ljubite! Budite jedno srce i jedna duša’“ rekao je nadbiskup Puljić.

Nadbiskup je podsjetio i na znakovito početno obraćanje Stepinca koje je izrekao u prigodi svoga imenovanja nadbiskupom, a uputio ih je kao odgovor na pozdrav pomoćnog biskupa Sevisa:

„Zahvaljujem vam od srca, iako se radovati ne mogu, jer moje je imenovanje za mene težak križ, koji valja nositi prema pravilima kršćanskog savršenstva ne samo strpljivo, nego dragovoljno i gorljivo. Moja je nakana čista: slijediti nauk križa te bez ikakva straha braniti katoličku istinu i pravednost. Pa kao što sam bio za dobro svoga naroda spreman dati sve, tako sam spreman na sve i za Crkvu Katoličku, koja me od najranije mladosti učila dati svakome što je njegovo i ljubiti ljude istinskom ljubavlju“.

Čim je postao koadjutorom, dao se na karitativne aktivnosti, osnivao je pučke kuhinje. Osjetio je da ima sirotinje i treba o njima voditi brigu, rekao je nadbiskup, podsjetivši da je Stepinčevo imenovanje zagrebačkim nadbiskupom 1932. g., Katolički list opisao riječima: „Mlad je i rese ga velike vrline. Duboko je odan molitvi i srca milostiva prema sirotinji koju ljubi ljubavlju sv. Vinka Paulskog. Pun je apostolskog žara, osjećajne duše pa će znati svom vjernom puku biti i otac, prosvjetitelj i prijatelj, spreman moliti i trpjeti za svoj narod“.

„Dok su ga nacisti pokušali tajno likvidirati, komunisti su od njegove presude napravili pravi spektakl. Nevinog ga su ga strpali u zatvor pred očima cijelog svijeta. Ali, veliki papa Ivan Pavao II. proglasio ga je moralnim pobjednikom, 4. listopada 1998.

Bezbožni režimi, fašizam, nacizam i komunizam, s kojima se uspješno hrvao, otišli su u povijesnu ropotarnicu. Mi smo osobito zahvalni Bogu što smo bili naraštaj koji je doživio u slobodnoj domovini ono veličanstveno bogoslužje u Mariji Bistrici kad je povijest presudila u Stepinčevu korist, a Papa progovorio: ‘Ovo je povijesni događaj u životu Crkve i vašega naroda. Podnijevši u svojem tijelu i duhu okrutnosti komunističkog sustava, jedan od najistaknutijih likova Katoličke Crkve, kardinal Alojzije Stepinac, sada se povjerava sjećanju svojih sunarodnjaka s blistavim znamenjem mučeništva’“ rekao je nadbiskup Puljić.

Nadbiskup je istaknuo da i događaji iz Stepinčevog života, bitni trenuci iz njegove svećeničke formacije, „pokazuju određenu simboliku“. To su bogoslovni studij u Rimu (1924.-1930.), hodočašće u Svetu Zemlju (1937.) gdje je hodao jeruzalemskim stopama svoga Učitelja te imenovanje najmlađim biskupom na svijetu 1932. g. u njegovoj 36. godini. „U Rimu je nakon studija zaređen za svećenika, u Jeruzalemu je tijekom hodočašća pripravljen za mučenika, a u Zagrebu posvećen za predvodnika tada najveće biskupije u Hrvata i jedne od većih biskupija Europe.

Postao je stijenom preko koje nije mogla nijedna moć i sila ovoga svijeta.

Taj duhovni knez 20. st. hrvao se s moćnima da zaštiti nemoćne. Hrabro je i bez straha osudio svaku zabludu i svaku mržnju: rasnu, klasnu, nacionalnu, vjersku i političku. Svoj je život završio kao žrtvu ljubavi za Boga, Crkvu, čovjeka i za dobro svoga voljenog naroda.

Njegovim grobom u zagrebačkoj katedrali, Hrvatska je postala jačom zemljom! Narod kojega je toliko volio dobio je dar nebeskoga zagovornika kojem se može moliti i u svim potrebama utjecati“ poručio je mons. Puljić, istaknuvši da je Stepinac divan lik koji nam je Bog darovao u najteže vrijeme i svima nama inspiracija jučer, danas i sutra.

Nadbiskup je podsjetio na riječi rektora Zavoda Germanicum kojega je Stepinac pohađao, a rekao ih je prije 85 godina kad se mladi Alojzije vraćao iz Rima. „Izvrsne naravi, u svemu solidan, istinski pobožan, a u stezi, disciplini, vjeran i savjestan“. „Time je opisao karakter dičnoga sina našeg hrvatskog roda i dao je sud o mladom Alojziju koji je u životnom hodu prošao tri različita razdoblja. Iz svakoga se može vidjeti cjelina divnoga lika kojega nam je Bog dao. Bio je najprije vojnik, ratnik i zarobljenik. Kada se vratio i prekinuo studij, bio je ratar koji je obrađivao svoju zagorsku plodnu zemlju. Onda je odlučio poći u svećenike i postao je svećenik, biskup, pastir, propovjednik i odgojitelj Božjeg puka do kraja života. Ta tri životna razdoblja pomogla su Stepincu savršeno uskladiti tri velike ljubavi: ljubav prema čovjeku, domovini i ljubav prema Bogu i Crkvi“ istaknuo je nadbiskup Puljić.

Stepinac je „tiho i sveto završio ovozemni hod“, kao „nepokolebljivi branitelj vjere, neustrašivi čuvar pravovjerja, neumorni zaštitnik čovjeka, osobito siromašnih i progonjenih“. „U Božje ime branio je slobodu Crkve.

Iskrenim domoljubljem tumačio je pravo hrvatskog naroda i svakog naroda pod suncem na dostojan život u miru, slobodi i pravednosti. Zauzimao se za prava i dostojanstvo svake ljudske osobe bez obzira na nacionalnost, vjeru i svjetonazor. Sva ta prava temeljio je na Božjoj Riječi i Božjoj volji. Sve je gledao kroz tu prizmu – Bog je gospodar povijesti. S povjerenjem u tu stvarnost ostavio je divno svjedočanstvo“ poručio je nadbiskup Puljić.

Nakon mise, svećenici i puk iskazali su štovanje moćima bl. Alojzija u Stepinčevom relikvijaru. Misa se slavila u OŠ ‘Zadarski otoci’ na Bilom brigu gdje se služi svake nedjelje, jer je u tijeku gradnja župne crkve bl. Alojzija Stepinca. Naime, od utemeljenja te župe 1998. mise su se služile u montažnoj crkvi. Sada je godinu dana u tijeku izgradnja župne crkve s pastoralnim centrom u tom gradskom predjelu gdje živi puno mladih obitelji. Bilobriški župnik Mario Sikirić najavio je dovršetak gradnje crkve ovoga lipnja te proslavu sljedećeg Stepinčeva u novoizgrađenom pastoralnom centru bl. Alojzija Stepinca na Bilom brigu.