Simpozij, koji je organizirao Organizacijski odbor za promoviranje života i djela vlč. Vilima Cecelje na čelu s vlč. Markom Zadravcem, župnikom u Donjoj Voći, započeo je molitvom na groblju u Svetom Iliji koju je predvodio preč. Izidor Ferek, župnik, dekan i kanonik Zbornog kaptola.

O životu i djelovanju vlč. Vilima Cecelje danas se u Hrvatskoj vrlo malo zna, ali organizatori simpozija su istaknuli kako se u hrvatskom iseljeništvu njegovo ime spominje s poštovanjem i zahvalnošću te povezuje uz mnoge osobne sudbine i uspomene. Od odlaska iz domovine 1944. pa do smrti 1989. godine, služio je braći ljudima, a ponajprije Hrvatima, sunarodnjacima koji su se zbog II. svjetskog rata morali iseliti iz domovine, rečeno je uoči simpozija.
Uz vlč. Zadravca, moderatorica simpozija bila je Jasenka Vidić, prof. povijesti i njemačkog jezika i književnosti, koja je posebno aktivno uključena u proučavanje i promociju života i djela vlč. Cecelje.
„Nažalost u varaždinskom kraju još uvijek nisu dovoljno poznati lik i djelo vlč. Cecelje. Upravo zato uzeli smo si za zadatak da to promijenimo. O njemu je poznato tek ono što je službena verzija iz, primjerice, knjige ‘Tko je tko u NDH?’, ali zbog toga što je vlč. Cecelja još za vrijeme II. svjetskog rata otišao iz domovine i nije se smio vratiti, za Jugoslaviju je on bio neprijatelj broj jedan i o njemu se nije niti smjelo govoriti“, pojasnila je prof. Vidić.
Posmrtni ostaci vlč. Cecelje preneseni su 1997. godine iz Salzburga i pokopani na mjesnom groblju u Svetom Iliji te se od tada svake godine o obljetnici njegove smrti, 3. srpnja, održava komemoracija.
Kako se moglo čuti na simpoziju, brojni štovatelji vlč. Cecelje iz Hrvatske, a još više iz hrvatskih zajednica izvan domovine, redovito se dolaze pomoliti na njegovom grobu i posjetiti njegov rodni kraj i župu.
„Doprinos vlč. Cecelje čitavoj Hrvatskoj je nemjerljiv i može se svesti na dvije dimenzije; dušobrižničko djelovanje u pastvi u izbjeglištvu, te očuvanje uspomene na žrtve Bleiburga. Vlč. Cecelja je jako veliku pažnju posvećivao pobožnosti krunice. Tijekom hodočašća hrvatskih vjernika u Attnang-Puchheim blizu Linza svake godine posebnu pažnju posvećivao je molitvi krunice. Smatrao je da molitva krunice ima čudesnu moć te da preko nje možemo ostvariti našu želju, stvaranje neovisne domovine“, istaknula je prof. Vidić.
U sklopu simpozija govorili su mons. Zvonimir Sekelj na temu “Mozaik sjećanja na vlč. V. Cecelju”; zatim mag. Dragan Jurić MBSc. koji je govorio o vlč. Cecelji i komemoraciji na Bleiburškom polju u očima komunističkih vlasti u Jugoslaviji; doc. dr. Dubravka Petrović Štefanac na temu “Vlč. V. Cecelja iz perspektive socijalnog nauka Crkve”; prof. dr. Mijo Korade “Vlč. V. Cecelja i Glasnik srca Isusova i Marijina”; te naposljetku doc. dr. Vlatka Vukelić koja je pričala o Cecelji i blaženom kardinalu Alojziju Stepincu kao o ‘ljudima u miru i ratu’.
Simpozij je završio misom u župnoj crkvi Svetog Ilije proroka koju je, u zajedništvu s više svećenika, predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Govoreći o sv. Tomi apostolu, biskup je istaknuo da su dvanaestorica apostola, sa zaglavnim kamenom Isusom Kristom, u temeljima Crkve. Kada god kroz povijest razmišljamo o Crkvi, vraćamo se na te temelje i pitamo se kako Crkva stoljećima živi, a suprotstavljaju joj se mnogi i žele je srušiti. Tada se vraćamo na naš temeljni kamen i u njemu vidimo izvor. Tako i danas, kada smo slušali i razmišljali o vlč. Cecelji te njegovom snažnom i važnom svećeničkom djelovanju, pitamo se odakle njemu snage i izdržljivosti da je mogao samoga sebe predati za drugog čovjeka. Ta snaga nije samo ljudska, već vjerujemo da je milost Božja u njemu djelovala i da je i on imao svoj korijen u dvanaestorici učenika, u temeljima. Sveti papa Ivan Pavao II. poticao nas je da pamtimo posebno one ljude koji su žrtvovali svoje živote te bili učenicima ljubavi prema životu. Vlč. Cecelja je tu neizbrisiv i sigurno ćemo o njemu mnogo toga novog naučiti, ali i nadahnjivati se njegovim životom. Ljudi poput vlč. Cecelje i danas nam trebaju biti nadahnuće takvog života i na njima možemo učvrstiti svoju vjeru. I mi smo dionici te Crkve čiji je zaglavni kamen sam Isus Krist, kazao je u homiliji varaždinski biskup.
Nakon mise u Pastoralnom centru “Vilim Cecelja” otvorena je izložba učenika Osnovne škole “Vladimir Nazor” iz Svetog Ilije.