Sveti Benedikt suzaštitnik je župe Sračinec, a svečano misno slavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s desetak svećenika.
Uz mnoštvo vjernika na euharistijskom slavlju bili su i predstavnici županijskih i općinskih vlasti te predstavnici mjesnog Dobrovoljnog vatrogasnog društva i Kulturno-umjetničkog društva.

Biskup Mrzljak propovijed je započeo citatom iz zborne molitve spomendana sv. Benedikta – „Bože, u svetom opatu Benediktu dao si narodima Europe pravog učitelja kršćanskog života, rada i kulture“. Ta rečenica najbolje opisuje sv. Benedikta, rekao je biskup. Nadalje je biskup razmatrao tri simbola Europe, a koji odgovaraju i definiciji života sv. Benedikta iz citirane zborne molitve: križ, knjigu i plug.
Križ kao najprepoznatljiviji simbol kršćanstva, kao stvarnost i ponuda za spasenje svakoga čovjeka postao je simbol zapadne civilizacije. To su prepoznali i utemeljitelji Europe kada su svetog Benedikta proglasili njezinim zaštitnikom. Čini se ipak da danas Europa ne prepoznaje i ne priznaje svoje kršćanske korijene već se naglasak stavlja na gospodarstvo, zakonodavstvo, a zaboravlja se zajednički kršćanski duh naroda Europe. A sv. Benedikt kao njezin zaštitnik bio je prije svega učitelj kršćanskog života i to ponajprije svjedočeći Isusa Krista i njegovu žrtvu na križu, a potom i njegovu riječ, objavljenu i zapisanu u knjizi nad knjigama, Bibliji. No, knjiga kao simbol sv. Benedikta označava i druge knjige, umjetnost riječi i književnost u kojoj je sačuvana naša kultura, uljudba. Knjige nas poučavaju uljudbi po kojoj učimo suživot, po kojoj prepoznajemo bližnjega u nevolji kao što nam govori i ulomak evanđelja u prispodobi o milosrdnom Samarijancu. Božja riječ pokazuje nam put i poučava, nikoga ne prisiljava, ona je ponuda koju smo mi ljudi slobodni prihvatiti ili odbaciti. Treći simbol je plug, kao simbol obrađivanja zemlje, rada koji oplemenjuje čovjeka i u konačnici ga čini čovjekom jer se čovjek radom ostvaruje, pojasnio je biskup.

Kada dolazim u različita mjesta uvijek me veseli kad se ljudi pohvale svojim radom, onim što su učinili za zajedničko dobro. I vaši preci izgradili su ovu crkvu prije 400 godina kao mjesto okupljanja i slavljenja Boga. Mogao bi netko reći ‘pa mogu se ja sam pomoliti’, pa naravno da može, ali ništa ne može nadomjestiti ovo zajedništvo oko stola riječi i oltara. Crkva nas okuplja kako bismo bili dionici knjige, križa, te kako bismo onda bili spremni radom izgrađivati ovaj svijet, svoje mjesto i sami sebe, da prepoznajemo plod rada svojih ruku. Kada na misi na oltar stavljamo kruh i vino, prinosimo Bogu plodove rada naših ruku, rada, a ne nerada, ne lijenosti, ne nezainteresiranosti, nego plodove našeg rada i zalaganja, poručio je biskup Mrzljak.

Sv. Benedikt i benediktinci svojim geslom „moli i radi“ bili su čuvari prave vjere – križa, knjige – Sv. pisma, a radom su ostvarivali svoj život. Sv. Benedikt nazvan je učiteljem kršćanskog života, rada i kulture te bismo od njega trebali učiti i pitati se kako živimo od jednog do drugog blagdana sv. Benedikta, poručio je biskup. Hoćemo li se dati obmanuti od nekih ljudi koji će kazati ‘to što Crkva govori je staro, konzervativno, prošlost, ne vrijedi danas, pa mi smo ljudi novog vremena, 21. stoljeća, suvremenog svijeta, modernog svijeta, a ovo je staro’. To je točno, to je staro, ali je uvijek novo, to uvijek vrijedi. I u ono vrijeme i danas i u budućnosti. To su vrijednosti koje se ne mijenjaju. Vrijednosti koje se ne prilagođavaju nekome, nego vrijednosti koje se prepoznaju, koje se možda zanemaruju ili koje se na jeftin način odbacuju misleći da će biti neke druge, novije vrijednosti koje čovjeka mogu voditi prema sigurnoj budućnosti. Međutim budite uvjereni da su to temeljne vrijednosti. Poruka je današnjeg blagdana da kao osobne vrednote prepoznamo križ, Knjigu i plug kao simbole naše vjere u Isusa Krista, našeg znanja i kulture te našeg rada i zalaganja, a to su temeljne vrijednosti, zaključio je biskup Mrzljak.

Na kraju mise domaći župnik Siniša Dudašek ukratko je predstavio povijest obnove kapele koja je primjer dobre suradnje župe, biskupije, općinske i državne vlasti. Kapela je obnovljena zahvaljujući sredstvima općine Sračinec, Varaždinske biskupije, Ministarstva kulture Republike Hrvatske, te Fonda za energetsku obnovu. Vlč. Dudašek posebno je istaknuo župljane i stanovnike Svibovca Podravskog zbog kojih i s kojima je jedino bila moguća obnova kapele i proslava jubileja.