Održan tradicionalni susret članova obitelji Ravlić
FOTO: Brankica Lukačević // susret članova obitelji Ravlić
Makarska (IKA)
Sedmi u nizu susret članova iz velike obitelji Ravlić po treći je puta u subotu 7. rujna održan u Kozici kod Makarske. Na susret se odazvao dvjestotinjak Ravlića koji trenutno žive u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te u nekoliko zemalja Europe. Po dosadašnjem istraživanju župnika Ivana Ravlića u 112 naselja ima 3000 živućih Ravlića u preko 565 domaćinstava. Cilj je ovoga kao i dosadašnjih susreta okupiti što više potomaka Ravlića na jednom mjestu. Tako je i ove godine susret započeo euharistijskim slavljem u župnoj crkvi sv. Ilije u Kozici koje je predvodio župnik Ravlić, a suslavili su Stjepan Ravlić, župnik u Raskrižju u Hercegovini, domaći župnik u Kozici fra Dujo Jukić, bivši župnik u Kozici, sada u Straševci, fra Marko Bitanga i don Mate Munitić.
U prigodnoj homiliji župnik Ravlić je naglasio da su okviri za proučavanje obitelji Ravlića zacrtane već u njegovim knjigama I. i II izdanje „Ravlići, jučer, danas i sutra“ te da će i treće njegovo izdanje biti predstavljeno na susretu 2023. u Zagrebu. Spomenuo je kako je prezime Ravlić jedno od rijetkih prezimena koje ima statut i koji je uveden u Registar RH.
„Ravlići su najvjerojatnije iz podbiokovskog kraja ‘trbuhom za kruhom’ došli u Derventu jer se tada dobrim dijelom od zemlje živjelo, a po tome je bila poznata Bosanska Posavina. Prateći povijest dobre su veze od 17 st. bile između Ravlića u Derventi i Posavini i Ravlića u Kozici i podbiokovskom kraju. Izmjenjivala su se kumstava, što se vidi listajući po maticama i župnim arhivima. Najviše Ravlića u posljednjih 100 godina rođeno je u općini Derventa gdje se svaki 70-ti stanovnik prezivao Ravlić. U RH najviše Ravlića ima u Makarskoj, te u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Čazmi i drugim mjestima. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Ravlići se nalaze na 393. mjestu od 1309. nositelje domaćinstava“, rekao je župnik Ravlić poručivši da tim misnim slavljem žele Bogu zahvaliti za njihovo međusobno zajedništvo.
„Ne smijemo dozvoliti da netko među nama oskudijeva i da nema ono osnovno za život. Naše zajedništvo treba biti plod jedinstva vjere, trebamo biti poput prve kršćanske zajednice „jedno srce i jedna duša“. To zajedništvo počinje od ove svete mise, do lomljenja zajedničkog kruha i blagovanja istoga. Zajedničko podnošenje i trpljenje učvršćuje naše srce u dobru i to dobro čini jedinstvo srdaca“, zaključio je Ravlić.
Prezime Ravlić nije spominjano u pravoslavnim ni bošnjačkim domaćinstvima što znači da nisu prelazili ili se asimilirali u druge vjere i narode. Također je zabilježeno da, gdje god da su prebivali, živjeli su u kompaktnim i cjelovitim zajednicama s više obitelji. Dvjestotinjak Ravlića druženje je nastavilo uz zajednički ručak na kojem su dogovorili i sljedeći susret u rujnu 2013. u Zagrebu.
Na okupljanju je dogovoreno da glavni susreti budu svake četvrte godine na kojima se bira uprava Udruge Ravlića koja je registrirana u RH. Udruga se drži statuta koji regulira prava i djelovanje same Udruge Ravlića. Inicijator svih dosadašnjih susreta bio je Ivan Ravlić, sada župnik u Tesliću u Republici Srpskoj, a za sljedeće četiri godine imenovan je novi predsjednik Udruge Vinko Ravlić iz Čazme, potpredsjednik je Dražen Ravlić iz Poljički Kozica s pratećem tijelima kojima mandat ističe 2023. do idućeg glavnog susreta.