Gospodarska i financijska globalizacija, građanski sukobi oko migranata i izbjeglica, te uništavanje zajedničkog doma, podsjećaju nas da jedni drugima nismo stranci i zahtijevaju od nas da gradimo sadašnjost ne zanemarujući druge, zamjenjujući, poradi rješenja sukoba, logiku izoliranosti s onom susreta i međusobnog dijaloga, rekao je papa Franjo prigodom susreta s 18 kršćanskih i drugih religijskih vođa.

Podsjetivši na povijesni susret od prije 122 godine, kada je tajlandskoga kralja Chulalongkorna, čije ime nosi to sveučilište, primio papa Leon XIII., a to je bilo prvi put da je neki nekršćanski državnik primljen u Vatikanu, Papa je istaknuo da je to razdoblje obilježeno ukidanjem ropstva, te i nas potiče da preuzmemo odlučujuću ulogu na putu dijaloga i međusobnog razumijevanja. To bi se trebalo činiti u duhu bratske uključenosti koja pomaže zaustavljanju brojnih oblika ropstva, osobito trgovine ljudima koja i danas postoji.

Potreba za međusobnim priznanjem i poštovanjem, kao i suradnjom između religija, za suvremeno čovječanstvo danas je još hitnija – rekao je Sveti Otac i nastavio: Jer svijet se suočava sa složenim problemima kao što je gospodarsko financijska globalizacija i njezine ozbiljne posljedice na razvoj lokalnih društava. Brzi napredak isprepliće se s građanskim sukobima oko migranata i izbjeglica, sa sukobima zbog gladi, te ratnim sukobima koji se događaju zajedno s uništenjem našeg zajedničkog doma.

Sve nam to govori da se ni jedna religija i ni jedan dio naše ljudske obitelji ne može ostvariti izvan i neovisno o drugima, te zahtijeva da se upustimo u stvaranje novih načina izgradnje sadašnjosti, s poštovanjem prema drugima, rekao je papa Franjo i napomenuo: Prošla su vremena kada je logika izoliranosti mogla prevladati kao shvaćanje vremena i prostora, te se nametnuti kao valjano sredstvo za rješavanje sukoba. Danas je vrijeme da hrabro zamišljamo logiku susreta i međusobni dijalog kao put, zajedničku suradnju kao ponašanje i međusobno poznavanje kao metodu i kriterij, te da na taj način ponudimo novi primjer za rješavanje sukoba, doprinoseći razumijevanju među ljudima i štiteći stvoreno.

Vjerujem da na tom području religije, kao i sveučilišta, ne odričući se vlastitih obilježja, te radeći za pravdu i mir, mogu mnogo pridonijeti i ponuditi, kako bi mlađim generacijama zajamčile njihovo pravo na budućnost. Samo tako ćemo mladima dati potrebna sredstva kako bi bili protagonisti u svijetu i stvarali održiv i uključiv način života. Kulturno uništenje koje je na djelu, jednako je opasno kao i izumiranje biljnih i životinjskih vrsta. Pomozite najmlađima da otkriju kulturno bogatstvo društva i povijesti, te da se upoznaju s vlastitim korijenima, jer podsjećanje je na njih istinski čin ljubavi prema mladima s obzirom na njihov rast i odluke koje će morati donositi, zaključio je Papa.