Upravo taj „dođite k meni“ očituje milosrdno Isusovo ponašanje prema ranjenom čovječanstvu, onaj njegov pogled koji prodire u dubinu, koji prihvaća i nježno liječi. Papa podsjeća da Isus poziva one koji trpe da dođu k njemu poradi utjehe i odmora; u njegovu su srcu siromašni, bolesni, grešnici, oni stavljeni na rub društva zakonima i ugnjetavačkim društvenim sustavom, a koji u njegovoj riječi pronalaze nadu. Onima koji žive u tjeskobi zbog svojega stanja krhkosti, boli i slabosti, Isus Krist ne nameće zakone nego pruža svoje milosrđe, odnosno svoju osobu koja okrepljuje. Njegov pogled ide u dubinu, prihvaćajući svaku osobu, ne odbacujući nikoga, napisao je Papa, prenosi Vatican News.

Tko iskusi bol i primi utjehu od Oca može potom pomoći drugima. Pred teškim oblicima trpljenja katkada se osjeća nedostatak čovječnosti; stoga se pokazuje potrebnim personalizirati pristup bolesniku, dodajući liječenju brigu za cjelovito ozdravljenje osobe.

Tu, naime, nije u igri samo tjelesna dimenzija, nego i dimenzija odnosa, te ona intelektualna, osjećajna i duhovna. Osim terapije, valja pružiti ljubav, također obitelji koja se brine o osobi koja trpi, istaknuo je Sveti Otac.

U mraku bolesti Isus svojim pogledom postaje svjetlost, snaga za prolaz kroz bol. Crkva tako želi biti sve više i sve bolje ‘svratište’ dobroga Samarijanca koje je Krist, odnosno kuća u kojoj možete pronaći njegovu milost. To je mjesto na kojemu se susreću osobe ozdravljene u svojoj slabosti Božjim milosrđem, sposobne pomoći nositi križ, čineći od vlastitih rana otvore kroz koje se vidi obzor dalje od bolesti i dobivaju svjetlost i zrak potrebne za život, rekao je Papa.

Istaknuo je dragocjenu službu zdravstvenih djelatnika, liječnika, bolničara medicinskoga i administrativnoga osoblja, pomoćnoga osoblja, te volontera koji djeluju stručno, dajući da se osjeti Kristova prisutnost. Riječ je o muškarcima i ženama sa slabostima, ali koji su primili Isusovu utjehu. Papa Franjo im savjetuje da imenicu ‘osoba’ stave ispred pridjeva ‘bolesna’, jer je upravo u toj obzirnosti zaštita svakog ljudskog bića.

Neka vaše djelovanje bude stalno usmjereno na dostojanstvo i na život osobe, bez ikakvoga popuštanja djelima eutanazijske naravi, potpomognutoga samoubojstva ili prekida života, pa ni onda kada je bolest neizlječiva, istaknuo je Papa.

Potrebno je stoga otvoriti se nadnaravnoj dimenziji koja može dati smisao medicinskom zanimanju. Život je svet i pripada Bogu, stoga je nepovrediv i ne može se njime raspolagati. Život treba prihvatiti, štititi, poštovati i služiti mu od njegova rođenja do njegove smrti. Slijedom toga, priziv savjesti znači ostati dosljedni onom ‘da’ u odnosu na život i osobu, napisao je Papa. Napomenuvši da su u ratovima i sukobima zdravstveni djelatnici često na meti, Papa je primijetio da i politička moć želi manipulirati liječničkim uslugama u svoju korist, ograničavajući opravdanu autonomiju liječničkoga zanimanja. Takvo ponašanje ne koristi nikomu.

Papa je uputio apel zdravstvenim ustanovama i vlastima u svim zemljama u svijetu da zajamče odgovarajuće liječenje siromašnima i onima koji nemaju pristup liječenju, uime društvene pravednosti koju se često zanemaruje zbog gospodarskoga vidika. Na kraju poruke papa Franjo zahvaljuje posebno volonterima koji se, po primjeru dobroga Samarijanca, gestama nježnosti i blizine žrtvuju kako bi nadomjestili strukturne nedostatke.