Docent Gadžo se u razgovoru dotaknuo fenomena izbjegavanja plaćanja poreza, čemu pribjegavaju broje multinacionalne tvrtke koje posluju i na hrvatskom tržištu.

Docent Gadžo istaknuo je da Europska unija još uvijek nema čvrste mehanizme pravednijeg oporezivanja multinacionalnih kompanija. »Na području poreza na dobit institucije EU-a dosad su postigle jako malo, iako svake godine izdaju niz dokumenata i zakonodavnih prijedloga. Međutim, dok god svaka država članica de facto ima pravo veta u Vijeću EU-a, teško je očekivati radikalnije promjene u smjeru pravednijega oporezivanja multinacionalnih kompanija«. U razgovoru je naglasio da su međunarodna pravila koja reguliraju poslovanje multinacionalnih kompanije osmišljena 1920-ih te, kao takva, zastarjela za suvremeni kontekst svjetskog gospodarstva.

Situaciju dodatno komplicira i razvoj digitalnih tehnologija te »digitalne ekonomije«, a međunarodna pravila koja reguliraju takvo poslovanje osmišljena su dvadesetih godina prošlog stoljeća, čime su zastarjela u kontekstu suvremenog svjetskog gospodarstva. »Ako neka digitalna kompanija u Hrvatskoj prodajom svojih usluga ostvari nekoliko milijuna eura, Hrvatskoj bi trebalo priznati pravo oporezivanja barem dijela ostvarene dobiti, bez obzira postoji li ovdje osnovano društvo kći ili podružnica«.

Pozive određenih medija koji u hrvatsku javnost plasiraju ideju o neplaćanju poreza kao buntu protiv njihovih previsokih stopa, Gadžo je nazvao prvoloptačkim populizmom: »Ne treba podlijegati prvoloptačkomu populizmu pojedinih medija koji čitatelje izričito pozivaju na neplaćanje poreza. Naprotiv, u Hrvatskoj treba raditi na jačanju poreznoga morala, uz paralelno jačanje odgovornosti izabranih dužnosnika za učinkovito trošenje proračunskih sredstava«.