Povijest i značenje drevne katedrale Sv. Jakova
Povijest i značenje drevne katedrale Sv. Jakova
Udbina (IKA )
Na blagdan sv. Jakova, zaštitnika drevne krbavske katedrale, 26. srpnja, umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović održao je na njenim temeljima sat crkvene povijesti.
Udbina, (IKA) – Na blagdan sv. Jakova, zaštitnika drevne krbavske katedrale, 26. srpnja, umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović održao je na njenim temeljima nedaleko od naselja Udbine sat crkvene povijesti. Zajedno sa svećenicima i vjernicima pohodio je ostatke drevne katedrale te govorio o slučajnom podudaranju pronalaska ostataka stare katedrale odmah nakon Domovinskog rata, o njezinoj ulozi te gubitku značenja turskim prodorima, kao i kasnijem seljenju središta naseljenosti iz mjesta Krbave na Udbinu.
Mjesta kao što je bila drevna Krbava gradila su se na povišenim terenima i imala su tornjeve sa zvonima koja su služila za uzbunjivanje. Tek kasnije takve tornjeve preuzimaju i crkve te zvonici ulaze u liturgiju kao sastavni dio prostora crkve. Oko ovog brda nalazio se i drevni grad Krbava koji se kasnije premješta na mjesto današnje Udbine dok katedrala Sv. Jakova ostaje na osami jer se zbog turskih prodora kaptol i katedrala sele godine 1460. na Modruš. Nakon redovitih arheoloških istraživanja Zadarskog muzeja kao i Muzeja Like koji se sada šire na pokrajnji prostor uz katedralu, jedan od najnovijih pronalazaka je i krušna peć koja može ukazivati da su tu djelovali benediktinci i kohabitirali uz biskupiju. Biskup je zatim pokazao okolne vrhove od kojih je jedno Komić brdo na kojem su svoje posjede i utvrdu imali krbavski knezovi Kurjakovići, u Karlovića dvorima. Od njih je najpoznatiji bio knez Ivan Karlović zvani hrvatski Job jer je ostao bez svega, a koji je pokopan u Remetama 1527. godine. Njegov život opisao je hrvatski književnik Petar Grgec u knjizi „Hrvatski Job” a o njegovoj tragičnoj sudbini još pjevaju moliški Hrvati koji su se u to vrijeme pred Turcima iselili u Molise u Italiji.