Knjiga govori o užasu u bosanskom selu Briševo krajem srpnja 1992. Dva dana i jednu noć zlostavljani su, mučeni i ubijani briševljanski Hrvati, djeca i starci, žene i muškarci. Ubijeno ih je 68, deseci su odvedeni u logore iz kojih se nisu svi vratili, a njihovi domovi su razoreni. Riječ je o najvećem pojedinačnom zločinu nad Hrvatima, zločinu za koji se zna tko ga je počinio i tko ga je naredio, ali o svemu tome četvrt stoljeća se šutjelo. Za zloči

ne nitko nije odgovarao, rečeno je na predstavljanju.

Kao konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci Piplović je za te zločine doznao gotovo dva desetljeća kasnije i shvatio da o njima ne govore ni žrtve ali ni tijela vlasti Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, predstavnici hrvatskoga naroda u Bosni kao ni Hrvatska. U suradnji s nekolicinom Briševljana uspio je prikupiti relevantne podatke i knjiga je objavljena o 25. obljetnici tragedije te predstavljena 24. srpnja 2017. u Europskoj akademiji Banjolučke biskupije, a u Slavonskom Brodu predstavljeno je drugo, dopunjeno izdanje.

„Knjiga ‘Briševački mučenici’ nastala je primarno kao naš pokušaj da se temeljem prikupljenih činjenica prekine nametnuta šutnja o zločinu nad malim običnim ljudima, rudarima, ratarima, obrtnicima, radnicima i domaćicama iz sela Briševa, od kojih su svi digli ruke, osim preživjelih potomaka i Katoličke Crkve u Banjolučkoj biskupiji. Mnogo je onih koji su u proteklih 27 godina nad tim nevinim žrtvama počinili grijeh propusta, jer ni do današnjega dana briševačkih mučenika nema ni u jednom popisu hrvatskih žrtava, ni u BiH ni u Hrvatskoj”, rekao je Piplović, smatrajući da je knjiga ipak spriječila planirani memorocid.

„Treba upozoriti svijet da oni nisu mravi da ih netko tako uništi, zgazi i da nitko više za njih ne pita. Cijelo je selo uništeno, a da rata tamo nije ni bilo. Riječ je o ciljanoj aktivnosti koja je provedena s puno mržnje. Trebalo mi je puno vremena da se ljudi s kojima sam razgovarao oslobode jer su doživjeli traume gledajući sve što se događalo njihovim najmilijima, ali uspio sam, uz pomoć Briševljana koji su tražili tko bi to sve objedinio i trajno zabilježio, prikupiti četrdesetak svjedočanstava, dio državnih dokumenata kao što su svjedočenja koja je prikupio Hrvatski dokumentacijski centar, zapisnici s ekshumacije, originalnih zapovjedi JNA oficira te fotografija. Ovo je put prema istini, a cjelovite istine nema dok se ne procesuiraju zločini. Nažalost, taj je dio izostao, premda se zna i tko je zločin naredio i tko ga je proveo, a zna se i gdje su počinitelji”, kazao je, upozoravajući da tu najveću ulogu mora imati hrvatska i bosanskohercegovačka politika, te da bi i Republika Srpska itekako morala biti zainteresirana da se taj zločin rasvijetli i kazni.

Kao da nismo slobodna zemlja koja može tražiti pravdu za sva zlodjela koja su se dogodila nad našim stanovništvom. Čitajući ovu knjigu, kao i nakon prikazivanja filma „Hrvatski anđeli rata”, upravo sam se to pitao, zašto ni do danas za brojne zločine nad Hrvatima nitko nije odgovarao. A bio je to genocidni rat, jer sva su hrvatska mjesta na genocidan način istrijebljena, opljačkana, pobijena, kazao je brodski ratni gradonačelnik i prvi brodsko-posavski župan Jozo Meter.

Knjiga je objavljena je u biblioteci „Korijeni” u zajedničkoj nakladi Banjolučke biskupije, Europske akademije u Banjoj Luci te Udruge za zaštitu ljudskih prava i demokratsku političku kulturu „Kičma”, a predstavljanje su organizirali Gradska knjižnica Slavonski Brod i tjednik „Posavska Hrvatska”. Bilo je to prvo predstavljanje knjige u uvjetima „novog normalnog”, a okupljene su uime organizatora pozdravile ravnateljica Ružica Bobovečki i Dunja Vanić.

Prenoseći pozdrave banjolučkoga biskupa Franje Komarice, nekadašnji župnik Župe Stara Rijeka i filijalne spomen-crkve u selu Briševu Dražen Mirčić istaknuo je kako nije susreo tako pitomih ljudi kao u tom selu. Knjiga, ističe, potresno je svjedočanstvo istine, ali ona ne poziva na osvetu nego je otvorila vrata istini, sućuti, praštanju i poštovanju.

Predstavljajući knjigu bivši hrvatski pučki pravobranitelj Ante Klarić ukazao je da korijeni tih zločina sežu i više od stotinu godina unatrag, da su im temelji učvršćeni kroz 70 godina srpske dominacije u Jugoslavijama, a razvijeni krajem osamdesetih i početkom devedesetih. „Ideolozi zločina, nažalost, ostali su skriveni iza njihovih egzekutora i danas, što je pogubno jer oni i dalje drže žižak mržnje, kuju nove planove i pitanje je hoće li tu mržnju ponovno uspjeti rasplamsati. Zato je važno svaku žrtvu imenovati, a zahvaljujući Frani Piploviću briševački mučenici više nisu anonimni, i svaki zločin kazniti. Istina, počinitelji zločina u Briševu nisu procesuirani i kažnjeni, ali knjiga ‘Briševački mučenici’ je i osuda i presuda tom zločinu. Ona je spomenik žrtvama, ideji i opstanku nacionalnoga identiteta”, rekao je Klarić i zaključio kako taj potresni dokument ne poziva na mržnju nego na mir.