Skup okuplja poznavatelje djela sv. Jeronima i svetojeronimske tradicije koji  na novi način razmatraju probleme čitanja uloge sv. Jeronima u hrvatskoj kulturi i to u europskom kontekstu. Radi se o ključnoj osobnosti hrvatskoga povijesnog i kulturnog identiteta, te protagonistu brojnih djela likovne baštine i književnosti od Andrije Alešija i Marka Marulića do Ivana Meštrovića, Šimuna Šite Ćorića i Jakše Fiamenga. Raspravit će se neka od najvažnijih književnih djela nastalih na hrvatskom jeziku i u široj javnosti ojačati svijest o tome velikanu svjetske duhovnosti i njegovoj čvrstoj povezanosti s kulturom hrvatskoga prostora.

Izvršni priređivački odbor čine prof. dr. Cvijeta Pavlović; dr. sc. Jasenka Gudelj, izv. prof.; dr. sc. Daniel Miščin, svi sa Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Vinko Grubišić, prof. emerit., Sveučilište Waterloo u Kanadi.

P. Niko Bilić govorio je o Jeronimovu prijevodu biblijske knjige o Juditi u godini u kojoj se sjećamo ovog velikana, crkvenog oca i sveca Jeronima, a uoči godišnjice prvog izdanja ‘Judite’ Marka Marulića.

Budući da zbog bolesti nije mogao doći, na skupu je pročitano predavanje prof. Ivana Bodrožića. Tema predavanja bila je ‘Sv. Jeronim – širitelj biblijske kulture i evanđeoskog načina života’. ‘Sveti Jeronim je jedan od briljantnih kršćanskih umova koji se ubraja među ‘velike oce’ kršćanskoga Zapada, zajedno sa sv. Augustinom, Ambrozijem i papom Grgurom Velikim. Po svojim intelektualnim darovima, napose po poznavanju jezika i tumačenju Svetoga pisma, sv. Jeronim je prednjačio u svome vremenu, te do danas slovi jednim od najvećih egzegeta – tumača Svetoga pisma’, ističe prof. Bodrožić.

Ines Ivić održala je on-line predavanje budući da se trenutačno nalazi u Budimpešti. Tema je bila ‘Razvoj i formiranje ikonografije sv. Jeronima na istočnoj obali Jadrana u kasnom srednjem vijeku’. O jezikoslovnim postavkama sv. Jeronima u spisu ‘O vječnom djevičanstvu Marijinu’ govorila je prof. Zrinka Jelaska.

P. Anto Mišić govorio je o temi „Jeronimova pisma u hrvatskom prijevodu”. Jeronimova pisma su, naime, nakon njegova prijevoda Biblije, najviše prevođena i čitana kroz povijest. Jeronimova zbirka sadrži 154 pisma od kojih je Jeronim napisao 116, a 16 ih je upućeno njemu. Posebno su značajna pisma koja je izmijenio sa sv. Augustinom.

Drugi dan simpozija, 4. studenog predavanja će, među ostalima, održati Vesna Badurina Stipčević koja će govoriti o legendama o sv. Jeronimu u hrvatskoglagoljskoj književnosti. Naime, u starijoj hrvatskoj književnoj tradiciji sačuvane su mnoge legende o sv. Jeronimu, a osobito se ističu svečeve glagoljske hagiografije.

Mirjana Matijević Sokol govorit će o temi ‘Sveti Jeronim i ‘Vulgata’ – njihova najranija prisutnost na hrvatskom prostoru’, dok će Ružica Pšihistal govoriti o Jeronimovoj i Marulićevoj ‘Juditi’. Vlč. Borna Puškarić govorit će o Svetojeronimskoj baštini Zagrebačke nadbiskupije i o Hrvatskom književnom društvu svetoga Jeronima.

Cvijeta Pavlović s Katedre za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govorit će o motivima sv. Jeronima u hrvatskoj postmodernističkoj književnosti na primjeru pjesništva Jakše Fiamenga.