Ovogodišnji Dani obilježeni su misom, polaganjem vijenaca na spomenik i tradicionalnim „Razgovorom“ ove godine posvećenom djelovanju redovnica u Subotičkoj biskupiji. Događanja su obilježena skromno, zbog epidemiološke situacije.

Misu 10. siječnja u subotičkoj katedrali-bazilici Svete Terezije Avilske predvodio je predsjednik Katoličkog društva „Ivan Antunović“ vlč. dr. Ivica Ivanković Radak. U propovijedi je istaknuo značenje okupljanja ovim povodom i spominjanja biskupa Ivana Antunovića kako bi se za njega molili i slijedili njegov primjer. „Ono što je paralelno Isusovom životu s Antunovićevim, pa tako i našim, jest neuspjeh i propast ovozemaljskog poslanja, gledano ljudskim očima“, rekao je. Istaknuo je i kako „Kristovo poslanje ne završava križem, nego slavnim uskrsnućem te nas nakon ovozemaljske propasti i neuspjeha čeka život vječni, jer Božja providnost vodi svačiji život“.

Prigodom 133. obljetnice smrti naslovnog biskupa Ivana Antunovića, preporoditelja bunjevačkih Hrvata, na nedavno podignut spomenik u Subotici 13. siječnja vijence su položili predstavnici Katoličkog društva „Ivan Antunović“, Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoga nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatskoga kulturnog centra „Bunjevačko kolo“ i Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“.

Tradicionalni 29. „Razgovor“ održan je 22. siječnja u Pastoralnom centru „Augustinianum“ u Subotici. „Razgovor“ je okupljanje Hrvata u Subotici koje je započela Hrvatska prosvjetna zajednica na čelu s biskupom Lajčom Budanovićem 1934. godine. Redovito je održavan do 1941. godine i nije priređivan sve do 1990. godine kada ga je obnovio Institut (danas Katoličko društvo) „Ivan Antunović“ i od tada se redovito održava. Tema ovogodišnjeg „Razgovora“ o kojoj je govorio vlč. Luka Poljak je „Djelovanje redovnica na području Subotičke biskupije“. On je govorio o radu i djelovanju ženskih redovničkih zajednica u Subotičkoj biskupiji. Obrađena materija odnosi se mahom na razdoblje poslije službene uspostave Subotičke biskupije, a radi konteksta i sveukupne slike posegnulo se i za materijalima iz razdoblja Bačke apostolske administrature, te nešto manje iz razdoblja Kalačko-bačke nadbiskupije. Pažnja je usmjerena na sve ženske redovničke zajednice, bez obzira na jezičnu ili nacionalnu pripadnost (Hrvatice, Mađarice, Njemice, Slovenke, Rusinke, Ukrajinke, itd.), njihovo djelovanje i apostolate. Bilo je govora i o zaslužnim sestrama za vjerski i kulturni život Subotičke biskupije, kao i o s. Leopoldini Čović, sestri na glasu svetosti. Predavanje je potkrijepljeno kratkim pregledom nauka Crkve o redovništvu, kao i mogućnošću refleksije o budućnosti ženskog redovništva u Subotičkoj biskupiji.