Anita Malenica iz AEM-a navela je samo neke od čimbenika koji oblikuju novinarstvo danas: ekonomska kriza, tehnološke promjene, tržišni kriteriji i posljedice pandemije izazvane Covidom-19. Kao pomoć novinarima, AEM je organizirao novi natječaj nakon što su na prošlom 82 istraživačka novinara podijelili milijun kuna.

“Shvatili smo kolika je potreba. Natječaj je raspisan, a ja pozivam sve kolege novinare iz elektroničkih publikacija koje su u našem upisniku da se jave na natječaj koji završava sredinom veljače.”

Malenica je također povezala stanje novinarstva sa stanjem hrvatskog naroda. Kazala je da smo kao nacija “zapušteni u svakom pogledu” i kako nam u Hrvatskoj više od svega trebaju prosvjetitelji. “Nažalost, trenutno u Hrvatskoj ne vidim osobu – i pritom ne mislim na političare – koja bi posvetila svoj život u tom teškom poslu. Možemo vidjeti u situacijama s lažnim vijestima kada čovjek povjeruje u stvari koje nisu racionalne, da je pred nama svima mnogo posla. Hrvatska ne može biti ništa drukčija od onoga kakvi smo ‘mi’. Hrvatska je slika svih nas”, poručila je Malenica.

Docent Boris Beck sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti ukazao je na  veliku boljku današnjeg novinarstva i današnjeg svijeta, a to je činjenica da imamo previše podataka, a premalo informacija.

“Svi nešto govore, govore, govore… i ne možete se snaći u toj kakofoniji. Nakon svakog potresa primjećivao sam naslove koji su nas navodili na tekstove u kojima seizmolog objašnjava što se zapravo događa. I kada bih otvorio te tekstove, ugledao bih stotinu rečenica koje netko tko nije završio PMF ne može razumjeti. Tekst je napisan za seizmologe, niti ga je novinar razumio. Slična je situacija s virusom zbog kojeg smo na oprezu proteklih godinu dana. Novinar ili novinarka bi trebali biti oni koji djeluju kao most između podataka i osobe koja prima informaciju. Novinari trebaju dokučiti informaciju iz tih podataka i doprinijeti znanju krajnjih korisnika nekog medija.”

Karmen Valenta, glavna urednica Radija Quirinus koji emitira program na području Sisačko-moslavačke županije, naglasila je kako bi situacija na lokalnoj razini bila znatno povoljnija kad bi mediji mogli živjeti od marketinga. Nažalost, udio marketinških poruka u programu radija prije 15 godina iznosio je 70%, a danas je ispod 30%.

“Sve ostalo su ugovori s jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Te jedinice imaju svoje političke čelnike koji šalju pozive na određene događaje, a novinari zatim odlaze na teren. I na takvim ‘terenima’ novinari su isključivo informatori, a ne komentatori. Novinari prenose informaciju kakva ona jest, odnosno onako kako je taj čelnik rekao u tom trenutku na tiskovnoj konferenciji ili nekom događaju.”