Dr. Harris upućen je u geopolitička zbivanja jer se osim historiografskoga rada u vrijeme Hladnoga rata okušao i u politici, kada je u eri završne utrke Zapada i Istoka kao savjetnik premijerke Margaret Thatcher promatrao raspad tzv. socijalističkog bloka. U razgovoru je upozorio da je u vrijeme Hladnoga rata na Zapadu postojao široki savez intelektualnih, političkih i gospodarskih interesa u propasti komunizma. No nakon pada Berlinskoga zida ta koalicija nije dugo zaživjela, pa se današnji politički razjedinjen Zapad uvelike razlikuje od ravnoteže koju su uspostavili Ronald Regan i Margaret Thatcher u političkoj sferi, a papa Ivan Pavao II. na duhovnom planu.

Kao veliku konkurenciju Zapadu dr. Harris ističe Kinu, kako zbog ambicioznosti u neposrednom susjedstvu gdje agresivnom politikom vrši pritisak na Hong Kong i Tajvan, ali i na globalnom planu, gdje širi svoj utjecaj različitim alatima „meke moći“, kao što su ulaganja u velike projekte od nacionalnih interesa u različitim zemljama u svijetu.

Neredi i unutarnji prijepori neće uništiti američku demokraciju, no zasigurno će voditi slabljenju njezina utjecaja u svijetu, pa dr. Harris ne isključuje mogućnost novog globalnog poretka u kojem glavnu ulogu na neko vrijeme više neće imati SAD.

»Demokrati će zasigurno pokušati demontirati sve što je napravio Trump. Prestravljeni su njegovom vrstom populizma. Bit će nemira – a te će nemire nemilosrdno potiskivati novi ljevičarski vladari Amerike. Cenzuru mišljenja, koju ljevica u SAD-u smatra neprihvatljivom, provodit će ili tehnološki i informatički divovi (tzv. Big tech) ili će se to činiti zakonodavstvom«, rekao je među ostalim dr. Harris.

Takve globalne promjene utjecat će i na Hrvatsku, kojoj ne smije biti svejedno kakve gospodarske i političke utjecaje na njezinom teritoriju ima Rusija i Kina, a sugovornik je posebno upozorio na potrebu djelotvornije hrvatske politike zaštite Hrvata u Bosni i Hercegovini.