Zagreb, (IKA) – U emisiji Hrvatskoga katoličkoga radija „Aktualno” gostovali su 17. srpnja tajnik Komisije HBK Iustitia et pax prof. dr. Vladimir Dugalić i član Komisije prof. dr. Davor Derenčinović, koji su toga dana zajedno s predsjednikom Komisije đakovačko-osječkim nadbiskupom Đurom Hranićem na konferenciji za novinare u sjedištu HBK na zagrebačkom Ksaveru javnosti predstavili izjavu Komisije Iustitia et pax „Izazovi migrantske krize u europskom prostoru”. Cjeloviti tekst izjave donosimo u rubrici Dokumenti.
Dr. Dugalić pojasnio je kako su smatrali da je bilo potrebno upravo u ovom trenutku izaći u javnost s takvom izjavom jer je migrantska kriza još uvijek aktualna, premda je trenutačno manjega intenziteta nego prije tri godine. No, mi i dalje svakodnevno imamo pokušaje ilegalnoga prelaska granice, kao naprimjer u Slavoniji. Ljudi i dalje pokušavaju preko Hrvatske prijeći dalje prema Europi. Osim toga, na razini Europske unije proteklih mjeseci intenzivno se vode rasprave kako riješiti migrantsku krizu. Prijedloga ima više, i sama Europska unija nema jedan zajednički stav o tom pitanju. Nemamo gotovih rješenja i trebat će uložiti još puno truda u razgovore i pregovore, rekao je dr. Dugalić. Napomenuo je da su u Izjavi istaknuli da je nama neprihvatljivo rješenje nezakonitoga prelaska granica, ali isto tako su nam neprihvatljivi prijedlozi o nekim „hot spotovima” ili rezervatima, područjima na kojima bi migranti bili stacionirani na vanjskim ili unutarnjim granicama EU. Usto, papa Franjo jasno poručuje da se ne smije biti ravnodušan prema tome problemu, što je također bio poticaj za objavljivanje Izjave u ovom trenutku.
Dr. Dugalić istaknuo je da je dokument višeslojan. S jedne strane postoji gotovo 70 milijuna ljudi otjeranih sa svojih ognjišta i iz domova. Od toga je broja 40 milijuna još unutar svojih država, a više od 25 milijuna ljudi je „u hodu” prema zemljama u kojima se nadaju naći bolji život. Riječ je o svojevrsnoj seobi naroda pred kojom se nalazimo, upozorio je.
Govorio je i o važnosti razlikovanja među migrantima, te posebno istaknuo mnoštvo bliskoistočnih i drugih kršćana progonjenih zbog vjere, o kojima se vrlo malo govori i prema kojima moramo imati posebni senzibilitet. Zatim su tu oni koji su protiv svoje volje morali otići sa svojih ognjišta, zbog ratova ili prirodnih katastrofa, i naposljetku oni koji odlaze zbog gospodarskih razloga, siromaštva, dobrovoljno napuštaju svoje domove, i ta je kategorija sada dominantna. U izjavi su željeli pokazati tu višeslojnost problematike, no istodobno istaknuti da u svima treba gledati brata čovjeka. Nemamo ih pravo diskriminirati, bez obzira iz kojih razloga netko dolazi, no treba istaknuti da uz određena prava imaju i određene dužnosti prema zemlji u kojoj se nalaze.
Izjavom smo željeli senzibilizirati javnost, pokazati da je problem složen, ali i istaknuti da mi kao kršćani moramo biti dobri Samarijanci, što smo i pokazali, osobito u Slavoniji, rekao je dr. Dugalić, podsjetivši na pomoć koju su prije tri godine Caritasovi volonteri i mnogi drugi pružali migrantima pri njihovu tranzitu kroz našu zemlju. No, istodobno dokumentom žele dati podršku i Vladi u traženju rješenja na europskoj razini, ali i osiguravanju naših granica. Dakle, s jedne strane poštovati dostojanstvo svakoga čovjeka, ali istodobno omogućiti institucijama da rade svoj posao i osiguraju sigurnost svojim građanima. Cilj je ove poruke jasno reći da ekonomski interesi ne smiju prevladati nego da mi kao kršćani moramo izraziti solidarnost. Zato su u zaključku izjave i istaknuli da treba iznaći načine kako raditi na integralnom, cjelovitom razvoju kako bi se spriječili sami uzroci migracija.
Dr. Derenčinović istaknuo je da je izazov globalnih migracija proces koji traži cjelovito stajalište. Naš je izazov temeljni, kršćanski, općeljudski, pomoći čovjeku u potrebi, i to je apel koji upućuju ovom izjavom. Važno je pritom razlikovati migrante; razlikovati izbjeglicu – osobe koje su progonjene iz različitih razloga, koje imaju pravo na azil, a to je pak postupak koji može biti dugotrajan i u međuvremenu treba voditi brigu o njihovim pravima; zatim ekonomske migrante i naposljetku one koji su prisiljeni na seljenje zbog klimatskih promjena, suša, gladi. Svima treba pomoći, ali vrste i paketi pomoći moraju biti različiti, istaknuo je dr. Derenčinović.
U tom je kontekstu velika uloga Europske unije koja se ne smije zaustaviti na isključivom povremenom darivanju zemalja u razvoju, nego stvarnoj gospodarskoj pomoći – dugotrajnim ulaganjem u cjelovit razvoj pojedinih naroda i zemalja, a sve to može biti samo na obostranu korist. Dr. Dugalić istaknuo je na kraju i opasnost predrasuda, koje se žele izbjeći pa i ovom Izjavom. Posebno su upozorili i na problem trgovine ljudima i organiziranih kriminalnih skupina koji dodatno eksploatiraju tužne sudbine tih ljudi, posebno najosjetljivijih skupina, infiltrirajući se u izbjegličke centre. Naposljetku su napomenuli potrebu da država i svoj represivni aparat stavi i u službu prevencije.