U organizaciji Papinskog vijeća za kulturu i organizacije Cura Foundation, virtualna konferencija okupila je znanstvenike, liječnike, etičare, vjerske poglavare, zagovornike prava pacijenata i kreatore politika kako bi razgovarali o dostignućima u medicini, pružanju zdravstvene zaštite i prevenciji, kao i o utjecaju tehnološkog napretka na kulturu i čovjeka.

Održan je i okrugli stol na temu „Premošćivanje znanosti i vjere“ s ciljem istraživanja odnosa religije i duhovnosti prema zdravlju i blagostanju, uključujući i odnose između uma, tijela i duše.

U videoporuci papa Franjo je uputio priznanje svima koji su osobno i profesionalno predani brizi o bolesnicima te podršku onima kojima je pomoć potrebna, posebno u vrijeme pandemije Covida-19 koja i dalje oduzima živote i ispituje našu spremnost na življenje solidarnosti i autentičnog bratstva. Papa je naglasio da konferencija objedinjuje filozofska i teološka promišljanja sa znanstvenim istraživanjima, posebno u području medicine.

Promišljajući o temi konferencije, papa Franjo je primijetio da je ona usredotočena na um, tijelo i dušu – tri temeljna područja koja se donekle razlikuju od „klasične“ kršćanske vizije, koja osobu shvaća kao „nerazdvojivo jedinstvo tijela i duše, gdje je duša obdarena intelektom i voljom“.

Štoviše, sveti Pavao govori o duhu, duši i tijelu (1 Sol 5, 23), tripartitnom modelu koji su preuzeli crkveni oci i razni moderni mislioci. Te podjele, rekao je Papa, „s pravom ukazuju da su određene dimenzije našega bića, koje su danas prečesto razdvojene, zapravo duboko i nerazdvojno povezane“.

Nadalje je objasnio da biološki aspekt našeg postojanja, izražen u našoj tjelesnosti, predstavlja najneposredniju od ovih dimenzija, iako to nije jednostavno razumjeti. „Mi nismo čisti duhovi. Za svakoga od nas sve započinje s našim tijelom, ali ne samo od začeća do smrti. Mi nemamo tijelo, mi smo tijelo“, potvrdio je papa Franjo, dodajući da nas kršćanska vjera uči da će to biti istina i u uskrsnuću.

Povijest medicinskih istraživanja predstavlja nam dimenziju „fascinantnog putovanja ljudskog samootkrivanja“, što je slučaj ne samo u „zapadnoj“ akademskoj medicini, već i s bogatom raznolikošću lijekova u raznim civilizacijama svijeta.

Iznoseći u prvi plan važnost interdisciplinarnih istraživanja, Papa je primijetio da zahvaljujući njima možemo shvatiti „dinamiku koja je uključena u odnos između našeg fizičkog stanja i stanja naše okoline, između zdravlja i prehrane, naše psiho-fizičke dobrobiti i brige o duhovnom životu – također kroz prakticiranje molitve i meditacije  – i konačno između zdravlja i osjetljivosti na umjetnost, a posebno na glazbu“.

Stoga nije slučajno „što medicina služi kao most između prirodnih i društvenih znanosti, u toj mjeri da se prošlosti mogla definirati kao philosophia corporis – medicina kao philosophia corporis“, rekao je. Papa je, između ostaloga, govorio i o odnosu uma i mozga, o materijalnim i nematerijalnim aspektima ljudskog postojanja te o duši kao o dimenziji koja je otvorena transcendenciji.

Zaključujući svoju poruku, papa Franjo je potaknuo sudionike da nastave s interdisciplinarnim istraživanjima radi boljeg razumijevanja naše ljudske prirode. Također, izrazio je nadu da će uvijek zadržati svoj entuzijazam i čuditi se pred sve dubljom tajnom ljudske osobe, prenosi Vatican News.