Briga za stare i nemoćne jedna je od konkretnih karitativnih djelovanja u kojem Crkva ističe, ali i sama pridonosi dostojanstvu ljudskog života u starosti, bolesti i nemoći. S tim je ciljem prije 20 godina Varaždinska biskupija ustanovila Doma za stare i nemoćne “Sv. Ivan Krstitelj”. Epidemiološka situacija proslavu te lijepe obljetnice zatvorila je za javnost kako bi se zaštitili najranjiviji o kojima Dom brine. Usprkos tome korisnici i djelatnici Doma proslavili su obljetnicu zajedničkim izletom u Trakošćan što je nakon gotovo dvije godine ograničenja kretanja korisnicima doma bilo pravo osvježenje i radost.

U zajedništvu s biskupom Radošem misu su suslavili generalni vikar mons. Antun Perčić, kancelar preč. Ivan Rak, župnik Župe sv. Marije Magdalene u Ivancu Kristijan Stojko, duhovnik korisnika Doma Antun Gorek, biskupov tajnik vlč. Marko Domiter, te ovogodišnji mladomisnik župe Ivanec Petar Krašek. Uz korisnike i djelatnike Doma okupili su se i predsjednik upravnog vijeća Doma, predstavnici županijskih i gradskih vlasti s kojima Dom po pitanju skrbi za starije i nemoćne ostvaruje odličnu suradnju.

U propovijedi okupljenim djelatnicima i korisnicima Doma varaždinski je biskup govorio o liku zaštitnika Doma sv. Ivana Krstitelja čijega se rođendana tom svetkovinom spominju. U katoličkoj tradiciji spominjemo se samo tri rođendana: Kristova, Blažene Djevice Marije i Ivana Krstitelja. Rođenje sv. Ivana Krstitelja ima posebnu poruku, a to je blizina s Onim koji dolazi da bude Spasitelj svijeta, Isus iz Nazareta.

Ivanov život možemo promatrati kroz nekoliko koraka, „prvi njegov korak je gledanje, promatranje i stvaranje prostora za Onoga koji ima doći. Ivan odlazi u pustinju, odlazi promatrati na koga će Duh Sveti sići.“ Pustinja otkriva i usmjerava pogled na bitno, na ono što nam je potrebno da preživimo i to ne samo za ovaj život. Iz pustinje života Ivan je mogao prepoznati tko dolazi u Božje ime i to je poziv svakom vjerničkom životu da izađe iz sebe, zagledanosti u sebi i otkriva drugog kraj sebe, a u konačnici i Boga, pojasnio je biskup Radoš i nastavio kako se na ovu pustinjsku fazu u životu Ivana Krstitelja nastavlja faza svjedočenja.

„Onaj koji je vidio koji je prepoznao u pustinji Spasitelja koji dolazi, prepoznao ga je tamo gdje ga je Duh htio pokazati, gdje ga je Otac htio objaviti, na Jordanu. Tamo ga je i krstio i to je bilo prvo njegovo svjedočenje. I svjedoči svojim učenicima: ‘evo dolazi Onaj, on  je veći od mene, Njega slijedite’“.

Ivan je postao u svom djelovanju potpuno transparentan i istinit. Transparentan na način da kroz njega i njegovo svjedočanstvo ljudi otkriju Isusa kao Mesiju i Spasitelja, a istinit i beskompromisan je i po cijenu vlastitog života jer znamo kako je upravo zbog toga što je govorio istinu završio svoj ovozemaljski život. Ova faza Ivanova života je vrlo zanimljiva, a uključuje i Ivanovo odbijanje slave i hvale od svojih učenika i usmjeravanje prema Isusu u kojem prepoznaje Boga: „Velik je u svojoj spoznaji, ne sebe nego Boga.

Tko može spoznati Božju veličinu? Samo onaj koji tko vidi sebe u pravoj perspektivi. Što više uočavamo Božju veličinu, tim više razumijemo i spoznajemo svoju slabost i malenost, a to je ujedno i najveća veličina koju mi ljudi možemo imati“, protumačio je biskup te se obratio korisnicima Doma: „vjerujem da ste ovu fazu svojega života prošli u svojim kućama, da ste svjedočili svojoj djeci ono što ste vi sami vidjeli. Da niste bili zid u odnosu prema Bogu, nego da ste bili prozor, otvoren put da oni mogu vidjeti i spoznati Boga… ispunjenje roditeljskoga života, života oca i majke je da pokaže svojoj djeci Boga u našoj sredini i da usmjeri pogled i život svoje djece prema Njemu jer on daje i život i radost.“

Treća faza Ivanova života je iščeznuti jer osjeća da ne može djelovati istovremeno s Isusom kako ne bi dovodio u zabludu svoje učenike. On u Isusu prepoznaje Put života i na taj put usmjerava svoje učenike, a on sam odlazi u anonimnost. Upravo je ova teška faza života trenutačno iskustvo korisnika Doma, kada se povlače iz života svoje djece da bi oni mogli preuzeti uloge i odgovornosti u svom životu. O tom iskustvu biskup im je poručio: „Ovo je vrijeme pomirenja u vašem životu, kada svoje pratite molitvom i ljubavlju, a dajete im prostor da ih Bog vodi putem kamo su oni naumili ići.“

Četvrta faza Ivanova život je zatvor koji zapravo postaje vrijeme njegova najvećeg sazrijevanja, u toj je fazi dobio i Isusovu ocjenu njegova života ‘najveći rođeni od žene’. Izvršio je svoje poslanje na zemlji i spreman je za odlazak Ocu. Ova faza je bolna, označava prijelaz za koji se svi pripremamo u životu, rekao je biskup i poručio korisnicima: „Ivan je u zatvoru, vi niste ovdje u zatvoru, ali vjerujem da ponekad osjećate tu nemoć tijela, da se krećete gdje želite, da ulazite u pore ljudskoga života, da budete među ljudima, na svoj način jedna unutarnja zatvorenost, ali to je dragocjeno vrijeme za vas. Dragocjeno vrijeme da možete isprati svoje osjećaje, pročistiti svoj život.“

Homiliju je biskup Radoš završio molitvom, obraćajući se sv. Ivanu Krstitelju: „Ivane, prati naš život u svim fazama našega života i moli za nas, budi naš zagovornik da svatko do nas ispuni i svoje životno poslanje, da može mirno poći. Tada ćemo dobiti pravu ocjenu našega života: da smo veliki u Božjim očima, da smo veliki u Kraljevstvu nebeskom. Neka tako bude za svakoga od nas.“

Nakon mise tri korisnice Doma predstavile su svoj literarni izričaj, pročitavši vlastite stihove za što su ih korisnici, djelatnici i uzvanici nagradili velikim pljeskom. Nakon toga uslijedila je kratka prezentacija i povijesni pregled djelovanja Doma koji je pripremila Jasminka Latin-Maček koja kao socijalna radnica u Domu djeluje od njegovih početaka. Nakon toga ravnatelj Doma Tomislav Jalšovec govorio je kratko o planovima i projektima za budućnost, a okupljenima se obratila i gđa., pročelnica odjela varaždinske županije za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić te zamjenik gradonačelnika Ivanca Marko Friščić. Druženje korisnika, djelatnika i uzvanika nastavilo se zajedničkim objedom.

Proslava dvadesete obljetnice završit će 30. lipnja kada će večernje druženje u prekrasnom vanjskom prostoru doma za djelatnike i korisnike Doma animirati sastav Kavaliri.