Zagrebačka katedrala ima dugu povijesnu tradiciju, od davnine čvrsto povezanu sa životom hrvatskoga naroda. A hrvatski narod kroz cijelu svoju povijest tijesno je povezan s Blaženom Djevicom Marijom. Štovanje BDM u zagrebačkoj katedrali može se pratiti od samoga osnutka Zagrebačke biskupije oko 1094. godine, kao i u činjenici da je od druge polovice 13. stoljeća u apsidi južne lađe katedrale smješten oltar posvećen BDM. U današnje vrijeme tu se nalazi oltar posvećen BDM Kraljici, izrađen po nacrtu Hermana Bolléa u Obrtnoj školi 1887. godine, a kamenu menzu oltara iz 13. stoljeća je Bollé samo obnovio. Isto tako i najstariji pečat zagrebačkoga Kaptola iz 1297. potvrđuje ljubav prema Presvetoj Bogorodici.

Biskup Martin Borković, bl. Alojzije Stepinac, sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, mnogi drugi poznati svećenici, redovnici, biskupi, kardinali, pa i sam papa Ivan Pavao II. zaslužni su što je štovanje Presvete Djevice raslo sve do naših dana.

Potaknut Mariološkim kongresom u Zagrebu, koji je održan 6. srpnja 1971. godine, te XIII. međunarodnim marijanskim kongresom u svetištu u Mariji Bistrici, održanim 15. kolovoza 1971. godine, kada su biskupi u studenom iste godine Svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke, kardinal Franjo Kuharić odlučio je pokrenuti i obnovu zagrebačke katedrale. Proglašenjem Marije Bistrice Hrvatskim nacionalnim svetištem proglašen je i blagdan Majke Božje Bistričke koji se slavi 13. srpnja.

Obnovu unutrašnjosti, zajedno s liturgijskim novim zahtjevima, povjerio je kanoniku kustosu Antunu Ivandiji. Koncilska obnova u zagrebačkoj prvostolnici započela je s prvom adventskom nedjeljom 1969. godine, s obredima na hrvatskom jeziku i postavljanjem oltarnog (drvenog) stola. Uz stoljetno štovanje BDM i blizinu Nacionalnog svetišta kanonik Ivandija je 1979. godine pod baldahinom glavnog oltara postavio odljev kipa Majke Božje Bistričke na mramornom ukrasnom postolju visine 85 cm.

Sam kip je visok 130 cm, veličine baze 66 x 25 x 32 cm, s klečećim anđelima visine 32 cm. Dvaput godišnje, posljednje nedjelje u travnju i posljednje nedjelje u listopadu, povodom klanjanja pred Presvetim kip se privremeno miče s oltara i pohranjuje u sakristiji katedrale. Na glavnom oltaru do 1979. godine stajalo je oltarno raspelo, koje je po nacrtu H. Bolléa izradilo u Beču društvo Bronze-Arbeiten 1884./85.

Privremeni oltarski drveni stol 1983. godine zamijenjen je oltarom na kojemu se nalaze tri umjetnička srebrna antependija s početka 18. stoljeća. Nadodana nova srebrna ploča koja gleda na svetište katedrale, s likom Majke Božje Kraljice Hrvata okružene hrvatskim svecima, blaženicima, mučenicima i drugim zaslužnim ljudima, tematski je uređena s odljevom kipa Majke Božje Bistričke.

(tajnik Ureda za kulturna dobra Tomica Plukavec)