Budi dio naše mreže
Izbornik

S. Ivana Margarin za HKR: „Nikakva priprema koju misionari prolaze nije dovoljna za ono što ih očekuje, ali sigurnost Isusa Krista ih nosi i potiče”

Zagreb (IKA)

“Ne možemo ne govoriti što vidjesmo i čusmo” tema je 95. svjetskog dana misija koji se obilježava 24. listopada, a na tu temu u emisiji 'Aktualno' Hrvatskoga katoličkog radija govorila je ravnateljica Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj s. Ivana Margarin.

Od 1926. godine Misijska nedjelja slavi se pretposljednje nedjelje u listopadu kako bi se u vjernicima podigla svijest o evangelizaciji, rekla je s. Ivana Margarin.

Svjetski misijski dan je proglašen upravo kako bi se naglasila važnost misijskog poslanja, i to ne samo u onom uskom kontekstu, kako ponekad mislimo da su to samo tzv. misije ad gentes u daleke zemlje, nego upravo misijski poziv koji je poziv svakog kršćanina. To je poziv na svjedočenje osobe Isusa Krista, onoga Isusa Krista koji je živ i prisutan u našim životima i kojeg želimo posvjedočiti svim ljudima, onima koje susrećemo u svojoj svakodnevici, ali onda na osobit način onima koji još nisu imali priliku čuti za njega, doživjeti ga konkretno u vlastitom životu”, kazala je s. Margarin. 

Ravnateljica Margarin podsjetila je da je papa Franjo 2019. godine cijeli listopad proglasio misijskim mjesecom, jer je obilježen intenzivnom pripremom za proslavu Misijske nedjelje kroz različite manifestacije i aktivnosti u župnim zajednicama: „Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela Republike Hrvatske zajedno s Nacionalnom upravom Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini izdaje brošuru koja sadrži liturgijsku pripremu za Misijsku nedjelju, odnosno prijedloge propovijedi kroz tjedan uoči Misijske nedjelje kao i prijedlog propovijedi i molitvu vjernika za samu Misijsku nedjelju. Uz to, tu je i predložak za euharistijsko klanjanje, razmatranje slavnih otajstava misijske krunice, dakle materijali koji mogu doprinijeti duhovnoj pripravi za Misijsku nedjelju. Imamo i animacijske materijale za kateheze nižih i viših razreda osnovne škole koji mogu koristiti u župnoj katehezi kao i u onoj školskoj kako bi se i u najmlađima podigla i razvijala svijest misijskoga poslanja.”

Iz Crkve u Hrvata 76 misionara (od čega 52 redovnice, 13 redovnika i 11 dijecezanskih svećenika) djeluje u Africi, Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi, Oceaniji, ali i u Europi. ”Nošeni vlastitim iskustvom Krista djeluju u zemljama gdje je situacija vrlo teška. Ta njihova duhovna dimenzija potpomognuta materijalnom daje uspjehe”, rekla je s. Ivana Margarin te napomenula: „Nikakva priprema koju misionari ovdje prolaze nije dovoljna za ono što ih tamo očekuje, ali sigurnost Isusa Krista, iskustvo Boga koje oni nose u vlastitim životima je ono što ih nosi, potiče i drži u tim neizvjesnim situacijama u kojima se nalaze. Zato kolikogod je važna materijalna podrška koju šaljemo misionarima, ne smijemo ih nikada isključiti iz svojih molitava, jer naša molitva je također ona koja ih podržava u teškim trenucima. Naravno da je materijalna strana važna, jer ipak, dok nekoga ne nahranite i ne date mu krov nad glavom, puno teže će Riječ doći iz ušiju u srce. Stoga je duhovna dimenzija potpomognuta materijalnom ono što daje uspješan rezultat njihovu djelovanju.”

S. Margarin osvrnula se i na mogućnost da laici kao volonteri odlaze u misije: „Za sada još nemamo nekakav sustav volontiranja, odnosno formacije volontera, nadamo se kroz dogledno vrijeme napraviti nešto i na tom području s obzirom da nam se javljaju mnogi mladi ljudi koji su završili studije ili su završili srednju školu, pa žele napraviti neku pauzu do studija, a to vrijeme koje imaju na raspolaganju žele na tako plemenit način iskoristiti pomažući našim misionarima u radu s ljudima kojima je najpotrebnije. To je plemenit način za osmišljavanje vlastitoga vremena i života i nadam se da ćemo uskoro napraviti i jedan strukturirani način pratnje i formacije ljudi koji odlaze u misije.

Sve o životu misionara, kao i o akcijama Misijskoga ureda, može se pronaći u misijskom listu ‘Radosna vijest’.