Koncelebrirali su dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. Mladen Parlov, rektor Bogoslovije vlč. Đuliano Trdić, vicerektor don Franjo-Frankopan Velić, duhovnik don Mato Brečić te ostali svećenici.

Biskup Ranko Vidović: Svetost je normalnost na koju nas Bog poziva

Biskup Vidović je u uvodu u misno slavlje istaknuo da je svetost normalnost na koju nas Bog poziva, a sve izvan toga je gubitak normalnosti. U svojoj je propovijedi đakon Antun Mate Antunović na samom početku naglasio da svetkovina Bezgrešnog začeća BDM govori kako „uistinu postoji ne samo savršen Čovjek – Bogočovjek Isus Krist, nego i savršena Žena – nad svim ženama, Djevica i ujedno Majka! Ljudska čežnja za savršenstvom je doista opravdana i utažena! Imamo razloga za ogromnu zahvalnost i radost.“

Blaženu Djevicu Mariju je „sam Stvoritelj kao njezin Tvorac i Otac, u svojoj božanskoj providnosti od vijeka predodredio, u svojoj svemogućnosti izvanredno pripravio te je najdoličnije satkajući postavio svojim remek- djelom na proslavu svoje beskrajne, utjelovljene i raspete i uskrsle Ljubavi po srcima ljudi! Ukratko a sveobuhvatno, kako i zašto je Bezgrešna upravo takva kakva jest, zbori nam zborna molitva koju smo čuli, ali možda i prečuli pa ćemo si je posvijestiti: ‘Bože, ti si po zaslugama smrti svoga Sina unaprijed oslobodio od svake ljage grijeha začeće Djevice Marije i tako pripravio dostojan stan svome Sinu’“, kazao je đakon dodavši: „Činjenice i razum to su sve više otkrivali, a znakovi i čudesa mnogostruko potvrđivali. Osobni i zagovornički zazivi na usnama i medaljicama upućeni Bezgrešnoj spasili su mnoge izgubljene pa naizgled i beznadne slučajeve od zala i zabluda te ih iz tame zaslijepljenosti i zarobljenosti izveli na put svjetlosti i kreposti. Toliko toga je dokumentirano i evidentno, od mnogobrojnih provjerenih čudesnih događaja obraćenja do ozdravljenja pred kojima je medicina zanijemila.“

„Jedini pravi put k istinskom smislu i sreći je s Gospom reći: neka mi bude Gospodine po Tvojoj Riječi!“, kazao je propovjednik sjetivši se riječi Ivana Pavla II. koji je na blagdan sv. Franje 1998. god. upravo na tom istom oltaru misio, te „bezbroj puta zahvalna srca molio i životom svjedočio svoj pokretački i posvećujući moto i stav pred Bezgrešnom od svetog Ljudevita G. Montforta: Totus Tuus=Totalno Tvoj!“

Lako zaboravimo da na zemlji tek privremeno boravimo

Budući da je Isus Krist često kroz prispodobe prenosio važne poruke, đakon Antunović je kroz  tri stvarna događaja nastojao probuditi i pobuditi pouzdanje i predanje Majci Mariji. Zaključio je da „lako zaboravimo da na zemlji tek privremeno boravimo. Na nama je izbor: biti totalno i za-uvijek sretni ili totalno i za-uvijek nesretni! Zagledajmo se i ugledajmo u današnju slavljenicu i s tolikim svetima darujmo joj sve: Tota Tua! Totus Tuus! Poruka i preporuka za što bolji nastavak ovog našeg životnog putovanja od vremena do Vječnosti je: Idimo osobno i zajedno sa svetim Josipom, čiju godinu danas zaokružujemo iako druženje s njim ne završavamo, po Bezgrešnoj Majci Mariji za Isusom Kristom ponizna i hrabra srca naprijed kroz ovo došašće. Neka se Božić u nama nanovo rodi te nas milosno preporodi, da Ga kao Majka primamo i darivamo svakodnevnom ljubavlju izraženom kroz nesebičnost i sebedarje te požrtvovnost i milosrđe u čemu je i naše blaženo ostvarenje, tj. svetost!“

Na kraju se riječima zahvale obratio rektor vlč. Đuliano Trdić pozvavši klerike da budu uistinu klerici a ne karikature koje ono što rade svedu na vanjsku formu bez sadržaja. Biskup Vidović je u istom duhu kazao da je hrvatski narod divan, a da pastiri ne bi smjeli zakazati. Svoje čestitke splitskoj Bogosloviji uputili su svi biskupi Splitske metropolije te mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić i kotorski biskup mons. Ivan Štironja. I ovoga je puta kao i prošle godine radi koronavirusa izostala svečana akademija.

Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu ima 42 bogoslova, od toga 22 bogoslova Splitsko-makarske nadbiskupije, 4 bogoslova Dubrovačke biskupije, 5 bogoslova Šibenske biskupije, 1 bogoslov Hvarske biskupije, 8 bogoslova Riječke nadbiskupije, 1 bogoslov Porečko-pulske biskupije i 1 bogoslov Trebinjsko-mrkanske biskupije. Tu su uključena po dva đakona Splitsko-makarske nadbiskupije, Dubrovačke i Šibenske biskupije.