Zagreb, (IKA) – U uvodniku siječanjskoga broja Veritasa, Glasnika sv. Antuna Padovanskoga naslovljenog „Koliko još neljudskosti treba da dopremo do ljudskosti?” urednik Josip Blažević, upućujući na činjenicu svakodnevice izložene nemilosrdnim zakonima „tržišne religije”, ističe i one koji su spremni na iskorak poput jednoga lanca trgovina u vidu poštivanja prava radnika na neradne blagdane.
Ispod neljudskosti kojoj je izložen zaposlenik bez prava na neradnu nedjelju, novu godinu započinjemo zauzimanjem za istinsku ljudskost, za čovjekovu dušu koja u neradnoj nedjelji pronalazi predah za susret sa svojim Stvoriteljem. Izložen raznim oblicima ropstva suvremeni čovjek izgubio je pojam o slobodi, ističe Blažević.
Pitanje „Zašto je stvorena nedjelja?” čitateljima postavlja Tanja Popec, a odgovor daje kroz predstavljanje „Hrvatskog saveza za nedjelju” čije je osnivanje potaknuo Franjevački institut za kulturu mira. Tekst je potkrijepljen i iskustvima radnica iz trgovina.
Mladen Milić podsjeća kako se o inicijativi neradne nedjelje puno raspravljalo ujesen 2008., koja je urodila plodom, ali kratko vrijeme do oduke Ustavnoga suda koja je srušila zakon. Na tekst se nadovezuje Marijan Križić koji podsjeća da „bez kršćanskog identiteta nema ni Europe”.
Tanja Popec podsjeća na „živu prisutnost” sv. Antuna Padovanskoga koji i danas zagovara vjerne štovatelje.
Od ovoga broja Veritas uvodi i neke nove rubrike. Jedna od njih je o djeci svecima. U ovome broju prilika je iz pera Ivana Lotara upoznati sv. Janju (Agnezu) djevicu i mučenicu. Tekst prati svojevrsna „osobna” iskaznica svetice, te zagovorna molitva.
Iskustvo beskućnika čitateljima preko stranica Veritasa prenosi Mile Mrvelj, koji je i sam „okusio” što znači biti beskućnik. Iz toga iskustva rodila se ideja osnivanja udruge „Ulični Fajter” s ciljem pomoći beskućnicima. „Želio sam ne samo stvoriti zaradu za svakoga od njih, već kroz razne kreativne radionice te ljude ponovno animirati i kroz predavanja po osnovnim i srednjim školama, te fakultetima senzibilizirati javnost o problemu, ističe Mrvelj”.
Nastavljajući niz o euharistijskim čudima, Zvonimir Pervan piše o svetištu u Lancianu.
O roditeljskoj mudrosti oblikovanja obitelji piše pedagoginja Mara Čović koja podsjeća da „biti roditelj predstavlja cjeloživotni moralni razvoj koji će odgojiti djecu da se mogu brinuti ne samo o sebi nego i o drugima i to istinski željeti”. A nije zanemariv ni podsjetnik, kako „mudri roditelji slušaju svoju djecu”, a to znači „čuti ih, a ne samo ispunjavati njihove želje”.
Maja i Dinko Abramović čitatelje upoznaju s peripetijama obitelji s više djece.
Ljudevit Maračić nastavljajući niz o kreposti ljubavi, podsjeća na poveznicu milosrđa i solidarnosti, upućujući na bogato iskustvo Crkve.
Sugovornica Veritasa je nutricionistica Karmen Matković Melki koja govori „tajnama” dijeta. Na to se nadovezuje tekst prim. dr. Joze Jelčića „Debljina – bolest stila života”. Dr. Sanea Mihaljević, spec. psihijatar piše o transseksualizmu.
Pojam kreacionizma, kao mamca kršćanskih sekti čitateljima približava Robert Žiga.
Veritas dijeli i obavijest o novim poticajima u kauzi „creskog Kolbea” fra Placide Cortesea, OFMConv. koji je pomažući stradalnicima Drugoga svjetskog rata i sam stradao.
O prijelazu iz jedne godine u drugu, iz staroga u novo u svojim kolumnama promišljaju Margareta Jozinović i Ivan Lovrić.
Ovaj broj donosi i „Božićnu priču” iz pera Jagode Prebeg, zapis o roditeljima Nikole Kuzmičića, nove zgode iz učionice vjeroučiteljice Natalije Kivač te niz kraćih osvrta na društvene i crkvene događaje.