Novi hrvatski prijevod Danteova “Pakla” predstavili su književna prevoditeljica Iva Grgić Maroević i prevoditelj knjige Božidar Petrač, a ediciju “Povijest Hrvata” predstavio je  glavni urednik Zoran Ladić.

Iva Grgić Maroević: Hrvatska kultura ima se pravo ponašati kao velika kultura

Grgić Maroević istaknula je kako je i Petračev prijevod poezija, premda on kaže da je proza. U 21. stoljeću došlo  je vrijeme da ponovno pomirimo poeziju i prozu jer se od 19. stoljeća poeziju i prozu gledalo kao nešto suprotstavljeno, rekla je Grgić Maroević. Dodala je kako je stih ono što može biti i poezija i filozofija i teologija i povijest i kompletan sukus znanja srednjega vijeka. Ne pada nam na pamet, istaknula je, da se odričemo tradicije prevođenja stiha.

Hrvatska kultura ima se pravo ponašati kao velika kultura jer imamo Kombolov prijevod koji je velik po mnogo svojih karakteristika, rekla je i dodala kako je Petrač dao jedan cjelovit prijevod sa sadržajima, ali i njegova filozofska, teološka, svjetonazorna i povijesna pa i tračerska značenja.

S Petračevim prijevodom, naglasila je, dobili smo nešto što se odriče rime i ritma u najužem značenju te riječi kako bi zadržao pjesničke slike. Istaknula je kako su ključne konceptualne, odnosno doktrinarne riječi, sintagme, metafore i alegorije opstale pa su one nosivi elementi djela.

Božidar Petrač: Božanstvena komedija nije samo pjesničko djelo već i dokument svoga vremena

Prevoditelj Božidar Petrač naglasio je kako “Božanstvena komedija” nije samo pjesničko djelo – ona je i dokument svoga vremena, pa i sveukupnoga dotadašnjeg znanja civilizacije zapadnoga svijeta.

“Komedija” je ključno književno, teološko, filozofsko, povijesno i političko djelo zapadne civilizacije potkraj srednjovjekovlja i nadolaskom novoga doba”, istaknuo Petrač.

Napomenuo je da su – za razliku od dosadašnjih komentara dostupnih u hrvatskim izdanjima, koji su prilično šturi i nemaju dubinu po kojoj se dosežu brojne nijanse samoga teksta i Danteova izraza – upotrijebili komentare integralnoga talijanskoga kritičkog izdanja, a uz komentare su sučelice objavili i talijanski izvornik, što hrvatska dosadašnja izdanja nisu imala.

Petračev prijevod Danteove “Božanstvene komedije” pridružuje se nizu cjelovitih prijevoda i pjesničkih prepjeva Stjepana Buzolića (1897.), Frana Uccellinija – Tice (Divna gluma, 1910.), Ise Kršnjavoga, Mihovila Kombola (Pakao, 1948., Čistilište, 1955.,  Raj, 1960. s Olinkom Delorkom), Stjepana Markuša (Inferno, 1968.,  Purgatorio, 1968.,  Paradiso, 1970.), Balda Nike Bogišića (Uzvišeni sastav), Slavka Kalčića (Bogodična komedija, na roverskoj čakavštini), Mirka Tomasovića  i Mate Marasa, te cijeloj plejadi hrvatskih prevoditelja koji su preveli pojedine dijelove i epizode iz Danteova velespjeva – od Petra Preradovića, Stjepana Ivićevića, Jurja Carića, do Ante Tresića Pavičića, Milana Begovića, Milana Pavelića i Vladimira Nazora.

Matica hrvatska je u povodu 700. obljetnice Danteove smrti počela objavljivati novo hrvatsko izdanje “Božanstvene komedije”, a Petrač je naveo kako je već završio prijevod druge knjige “Čistilišta”.

Talijanski pjesnik Dante Alighieri (Firenca, 1265.- Ravenna, 1321.), kao autor “Božanstvene komedije”  jedan je od najslavnijih svjetskih pisaca.

“Povijest Hrvata” u sedam knjiga – sinteza nacionalne povijesti

Predstavljajući ediciju edicija “Povijest Hrvata” u sedam knjiga, koja obuhvaća vremenski raspon od doseljenja Hrvata pa sve do pobjeda u Domovinskom ratu i stvaranja Republike Hrvatske Zoran Ladić istaknuo je kako je edicija zamišljena kao sinteza nacionalne povijesti.

Pojam sinteza u humanističkim je znanstvenim krugovima vrlo ozbiljan termin koji nosi golemu težinu i svatko tko se njime koristi u znanstvene svrhe mora biti spreman na obranu njegove vjerodostojnosti, napomenuo je dodavši kako se u historiografiji sinteza često poistovjećuje s tzv. totalnom poviješću koja kao osnovni cilj postavlja cjelovito razmatranje određenih povijesnih problema.

U slučaju ove edicije, naglasio je, radi se o razmatranju i tumačenju svih aspekata i slojeva prošlosti koji su utjecali na formiranje specifičnog hrvatskog civilizacijskog okruženja u njegovim političkim, vojnim, crkvenim, gospodarskim, kulturološkim, umjetničkim, religioznim, intelektualnim i drugim izričajima.

Istaknuo je kako su ti izričaji izdvajali hrvatsko stanovništvo kao posebnu etničku i nacionalnu skupinu unutar zajedničkog europskog korpusa ili je smještali u zajedničke europske okvire ili okvire pojedinih njezinih regija, prije svega mediteranske i srednjoeuropske.

Ladić je najavio izlazak iz tiska VII. sveska  edicije “Prijelomna vremena:  Hrvatske zemlje nakon 1918. godine”, izvijestila je Hina u četvrtak 10. veljače.