Nakon otkrivanja i blagoslova biste koju je izradio akademski kipar Tomislav Kršnjavi, a inicirala Općina Krašić, domaći sin biskup Mrzljak predvodio je u župnoj crkvi misu u čast sv. Ivanu Pavlu II. i bl. Alojziju Stepincu.

U propovijedi mons. Mrzljak osvrnuo se na prikazivanje likova, Boga, Isusa, svetaca kroz povijest, podsjetivši na otpor tomu iz 8. stoljeća i izraženi strah da će se ljudi klanjati kipod čega je već napravljen. Taj otpor ponegdje postoji i danas, napomenuo je biskup Mrzljak.

Ljudi si moraju zamišljati kako izgleda Bog, Isus, Blažena Djevica Marija – to nas potiče na razmišljanje. I zato Crkva ne zabranjuje nego i preporuča da umjetnici izraze svoje razmišljanje i pokušaju stvarati kipove, slike koji bi vjernike poticali na razmišljanje. Mi možemo biti sretni što smo neke likove našega vremena i poznali – sv. Ivana Pavla II. i bl. Alojzija Stepinca. No, kad stanemo pred te kipove, slike, ne klanjamo se tom kipu, već se želimo pokloniti, razmišljati o onome što prikazuje, istaknuo je mons. Mrzljak.

To je ponajprije raspelo, koje imamo u svojim domovima, i možemo ih vidjeti raznovrsnih na mnogim mjestima, po cestama, raskršćima… Umjetnici su izrazili svoja viđenja, a nas to potiče da razmišljamo o Isusu, njegovoj muci i smrti, ili nekim drugim događajima iz povijesti. To je vjernicima pomoć, vidjeti neku sliku, približiti im taj lik, rekao je biskup Mrzljak, istaknuvši da se tu ne staje već se ide dalje i razmišlja što nam ta slika poručuje.

„Tako kip sv. Ivana Pavla II. kao da gleda prema crkvi, gleda nas koji ćemo ulaziti u crkvu, kao da nas želi blagosloviti, podsjetiti što on nama znači“, rekao je biskup. Kada dođemo pred taj kip razmišljamo o njegovoj ulozi i odnosu prema hrvatskom narodu – posjetio nas je tri puta u Hrvatskoj i još dva puta u Bosni i Hercegovini – dakle pet puta je posjetio tako jedan mali narod i sigurno pridonio da mnogi drugi narodi daju pozornost onom zlu koje se tu događalo i našoj borbi za slobodu. On je i prvi poticao druge – tu smo prepoznali njegovu ljubavi i prijateljstvo. Sv. Ivan Pavao II. bio je prijatelj hrvatskoga naroda – a prijatelji se poznaju kada je čovjek u nevolji, istaknuo je biskup, napomenuvši da kada su mnogi bili skeptični, no papa, i sam podrijetlom iz slavonskoga naroda, osjetio je tu težnju za slobodom.

Već se puno govori i piše o tome, a i još će se puno istraživati što su sve sv. papa Ivan Pavao II., njegovi suradnici – Crkva učinila za slobodu hrvatskoga naroda i nastanak naše hrvatske države, istaknuo je mons. Mrzljak.

Bista je postavljena u Krašiću jer je za svoga pohoda Hrvatskoj beatificirao Alojzija Stepinca, mještanina. Prepoznao je njegovu ulogu u hrvatskom narodu, njegovu borbu za slobodu, njegovu proročku ulogu kada je govorio o opasnosti komunizma, te bezbožne ideologije. Možda nikada više nego u ovom vremenu kada promatramo strahote rata u Ukrajini možemo se prisjetiti njegovih govora o opasnostima komunističke ideologije koja je nanijela puno zla čovječanstvu – nanosi ga i sada i pitanje je koliko ga još može učiniti, upozorio je biskup Mrzljak.

Sigurno je i to razlog što je sv. papa Ivan Pavao II. proglasio Stepinca blaženim – pokazavši tako njegov lik i ulogu, kao i njegovu ljubav prema hrvatskom narodu. Bl. Alojzije rekao je da nitko ne može voljeti hrvatski narod više nego on. I zato smo zahvalni sv. Ivanu Pavlu II. za njegovu beatifikaciju, rekao je biskup Mrzljak, dodavši da se možda pitamo zašto se ne ide dalje, no to je zapravo na nama. Prošle nedjelje papa Franjo proglasio je desetoro novih svetaca – neki su čekali stoljećima, neki desetljećima – nije to nešto neočekivano. Trebamo biti strpljivi, a to čekanje treba biti u upoznavanju i nasljedovanju bl. Alojzija Stepinca, posebno u čvrstoći njegove vjere, poručio je biskup Mrzljak.

Napomenuo je i da je dobro da su kip postavile civilne vlasti koje prepoznaju ulogu sv. Ivana Pavla II., ne samo kao onoga koji vodi Crkvu, već i onoga koji ima poruku za društveni život. Kip sv. Ivana Pavla II. na trgu pred crkvom mogu vidjeti svi; ne samo oni koji ulaze u crkvu, sve poziva na razmišljanje što on znači u povijesti hrvatskoga naroda, kao i našega malog mjesta Krašića.

I zato – kipovi i slike potiču nas na razmišljanje i molitvu – lik sv. Ivana Pavla II. pred crkvom i bl. Alojzije Stepinac u crkvi kojega je on prepoznao kao onoga kojega treba staviti za uzor. Smisao podizanja spomenika svecima i blaženicima, mučenicima, ljudima koji su nas kroz povijest zadužili, koji nas potiču da idemo njihovim putem upravo je u tome, i oni su pred nama ne samo kao poticaj, svjetlo, nego i zagovornici, oni nam pomažu. I zato možemo stati pred svaki kip svetaca i moliti se, ne kipu nego onome koga predstavlja, da nas zagovara, da nam pomaže u našem svagdanjem kršćanskom životu, zaključio je biskup Mrzljak.

Među koncelebrantima bili su i umirovljeni biskupi vojni Juraj Jezerinac i križevački Nikola Kekić.