U homiliji je nuncij Lingua spomenuo riječi iz Konstitucije II. Vatikanskog sabora o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium, da je “svrha liturgijske glazbe uzdići naš duh, kako bismo dospjeli do kontemplacije ‘slave Božje’. U isto nas vrijeme poziva da uronimo u dubinu, u svoju nutrinu, kako bismo nastavili hod prema svetosti.” Potom je podsjetio da je tijekom jednoga ekumenskog molitvenog susreta, papa Franjo usporedio kršćanski život sa skladbom koju moramo svirati prenoseći radosnu vijest Evanđelja.

“Ako glazba Evanđelja prestane odzvanjati u našim domovima, na našim trgovima, na radnim mjestima, u politici i ekonomiji, ugasit ćemo melodiju koja nas je poticala da branimo dostojanstvo svakog muškarca i svake žene, neovisno o porijeklu, zatvarajući nas u ‘moje’, zaboravljajući na ‘naše’: zajednički dom svih nas! Ako glazba Evanđelja prestane svirati, izgubit ćemo zvukove koji će voditi naš život prema nebu, ukopavajući nas u jedno od najgorih zala našega vremena – u usamljenost i izoliranost”, citirao je Papine riječi nuncij Lingua.

Na kraju kratke homilije nuncij je poželio da svi koji uđu u ovu crkvu i čuju zvuk orgulja, pomisle kako i njihov život treba biti ugodna glazba, refren ljubavi koji privlači, koji ih približava drugima te zaključio: “Ako ćemo, izlazeći iz crkve, i mi uskladiti svoje srce i svoje misli s Isusovim srcem i mislima, naš će život postati nebeski sklad, jer ćemo i mi svirati evanđeosku skladbu.

Nove orgulje nuncij je blagoslovio nakon popričesne molitve, a na kolaudacijskom koncertu svirali su glavni orguljaš svetoduške crkve mr. Milan Hibšer te prof. Hvalimira Bledšnajder, prof. Ante Knešaurek i prof. Pavao Mašić. Orgulje su, u povodu 100. obljetnice dolaska franjevaca konventualaca na Sveti Duh, izgrađene u radionici Orglarstvo Škrabl d.o.o. iz Brestovca kraj Rogaške Slatine. Mjere orgulja su 12 x 10,2 x 3 m. Sastoje se od 2710 svirala i imaju 41 registar, 3 manuala i pedal.

Misno slavlje u crkvi sv. Antuna Padovanskog

Nuncij Giorgio Lingua

Fra Tomislav Glavnik, prof. Pavao Mašić, prof. Hvalimira Bledšnajder, mr. Milan Hibšer i prof. Ante Knešaurek