Istina je prava novost.

Završna proslava 20. obljetnice Vojnog ordinarijata u RH

Vojni ordinarijat ima 44 vojne i policijske kapelanije (župe) te raspolaže s 38 vojno-policijskih kapelana i 20 pomoćnika

Zagreb, (IKA) – Na prijedlog hrvatskih biskupa papa Ivan Pavao II., utemeljio je 1997. godine tri nove biskupije u Republici Hrvatskoj: Vojni ordinarijat 25. travnja 1997., Požešku biskupiju 5. srpnja 1997., i Varaždinsku biskupiju 5. srpnja 1997. godine. Na čelo Vojnog ordinarijata postavljen je mons. Juraj Jezerinac, prvim požeškim biskupom imenovan je mons. Antun Škvorčević a prvim varaždinskim biskupom postao je mons. Marko Culej. Dvije potonje biskupije osnovane su dijeljenjem Zagrebačke nadbiskupije.
Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj je personalna biskupija koja je u dogovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske ustanovljena za dušobrižništvo vjernika katolika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske. Jurisdikcija vojnog ordinarija proteže se na području cijele Republike Hrvatske i na mirovne snage u svijetu gdje djeluju hrvatski vojnici i policajci. Svoje sjedište ima u Zagrebu, u ulici Ksaverska cesta br. 12.
Uspostavi Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj prethodila su dva događaja. Prvi je Domovinski rat. Tijekom rata hrvatski vojnici većinom katolici, iskazali su svoju duboku potrebu Crkve i njezine blizine, kako za svoju savjest tako i za svoje javno ponašanje poglavito u kriznim situacijama. Simbol ove potrebe je krunica oko vrata hrvatskog vojnika, o čemu je predsjednik dr. Franjo Tuđman napisao: „Fotografije hrvatskih vojnika s krunicama oko vrata obišle su čitav svijet” (24. rujna 1991). Drugi su dva pisma hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Nakon uspostave samostalne i neovisne hrvatske države i teškog agresorskog rata na Republiku Hrvatsku, hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman uputio je pisma zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariću i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije (23. kolovoza 1991. i 24. rujna 1991.), u kojima ga moli da imenuje „… što prije vrhovnog dušobrižnika Hrvatske vojske, dotično Hrvatskih obrambenih snaga”. Kardinal Franjo Kuharić brzo je reagirao i pobrinuo se da su „hrvatski biskupi zaključili da se imenuje ravnateljem dušobrižništva vojnika u Republici Hrvatskoj pomoćni biskup zagrebački mons. Juraj Jezerinac” (Pismo od 7. listopada 1991.).
Slijedom Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske od 19. prosinca 1996. godine i nakon razmjene ratifikacijskih instrumenata u Vatikanu 9. travnja 1997., papa Ivan Pavao II., bulom „Qui succsessimus”- „Pošto naslijedismo”, osnovao je Vojni ordinarijat u RH 25. travnja 1997. godine.
Prvim vojnim ordinarijem imenovao je naslovnog biskupa strumičkog i pomoćnog biskupa zagrebačkog Jurja Jezerinca. U buli imenovanja papa je prvome biskupu odredio svrhu i narav njegove pastirske službe: „A Tebi, ljubljeni sine, koji ćeš ući u ovu osobitu službu, molimo najizvrsnije višnje darove da, njima poduprt i združenim nastojanjem klera tog ordinarijata potpomognut, uzmogneš vjernike, povjerene svojoj brizi, u Gospodinu napasati s najvećom pozornošću, brižljivom i budnom razboritošću te sa zdravim naukom i ljubavlju, tako da oni, osnaženi svakodnevnom stegom i Kristovim božanskim naukom poučeni, uzmognu uvježbati duhovne i ljudske vrline za izgradnju Crkve, za obranu građana i za slobodu, napredak i postojan mir, Nama predrage Vaše domovine” (Iz Bule imenovanja prvog vojnog ordinarija – Venerabili fratri – Časnom bratu).
Apostolskom konstitucijom SMC Spirituali Militum Curae – Duhovna skrb za vojnike od 21. travnja 1986., te Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu… od 19. travnja 1996., zatim bulom o osnutku Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj od 25. travnja 1997. i bulom Venerabili fratri – Časnomu bratu od 25. travnja 1997. o imenovanju prvoga vojnog ordinarija Jurja Jezerinca, stvoreni su pastoralno-pravni uvjeti za strukturalne odrednice identiteta i djelovanja Vojnog ordinarijata unutar MUP-a i MORH-a, Policije i Oružanih snaga. Kako bi se što kvalitetnije uradile i provele ove strukturalne odrednice, presudan je bio Statut Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj (Odobren od Kongregacije za biskupe 22. rujna 1998.) i Pravilnik o ustrojstvu i djelovanju Vojnog ordinarijata u RH (Stupio na snagu 3. prosinca 1998.) te Sporazum Vojnog ordinarija i Ministra obrane (2014.), a novu kvalitetu unio je Izmijenjeni i dopunjeni Sporazum iz 2017. godine.
Vojni ordinarijat postupno je izrastao i ukorjenjivao se u svoju specifičnu crkvenu i društvenu sredinu nastojeći odgovoriti svojem dušobrižničkom poslanju po prisutnosti i djelovanju prezbitera kao i prikladnim programima već uvriježene i prepoznate dušobrižničke prakse, ali i posve novim ponudama s posebnim osvrtom na obitelj, djecu i mlade koji pripadaju pastoralnoj skrbi Vojnog ordinarijata. Ovog časa Vojni ordinarijat ima 44 vojne i policijske kapelanije (župe) te raspolaže s 38 vojno-policijskih kapelana i 20 pomoćnika. MORH i MUP sa svoje strane uspostavili su 3. prosinca 1998. Samostalni odjel (MORH) i Samostalnu službu (MUP) „radi trajne suradnje s Vojnim ordinarijatom i radi učinkovitije provedbe …Pravilnika” o ustrojstvu i djelovanju Vojnog ordinarijata u RH”.
Vojni ordinarijat će svoju obljetnicu zaključiti euharistijom 13. prosinca u 10.15 sati u zagrebačkoj prvostolnici. Euharistiju predvodi vojni ordinarij u RH Jure Bogdan u koncelebraciji s (nad)biskupima, vojnim i policijskim kapelanima i drugim svećenicima iz Hrvatske i inozemstva. Na euharistiji će sudjelovati vjernici vojno-redarstvene biskupije, hrvatski branitelji te drugi uzvanici i vjernici. Hrvatska radio-televizija prenosit će izravno euharistijsko slavlje na Prvom programu.