Pred slikom u Częstochowi samo 12 sati prije tragične prometne nesreće na hrvatskoj autocesti molili su poljski hodočasnici od kojih je 12 poginulo i 32 ozlijeđeno u prometnoj nesreći na putu za Međugorje. Glas Koncila uputio se trećega dana prometne nesreće u dvije zagrebačke bolnice koje su dopuštale posjete odjelima na kojima su ležali poljski hodočasnici koji su podijelili svoje najljepše i najtužnije marijansko svjedočanstvo. Gotovo svaki bolesnički krevet »urešen« je sličicama svetaca i Gospe, a neizostavan »duhovni lijek« jest i krunica koju su primili od redovnica i redovnika koji su ih posjećivali u bolnicama.

Sugovornika središnjega intervjua je apostolski vizitator za župu Međugorje talijanski nadbiskup Aldo Cavalli. Mons. Cavalli jednostavnim je riječima koje otkrivaju veliko životno iskustvo i veliku mudrost, s čitateljima podijelio svoja razmišljanja o Blaženoj Djevici Mariji, međugorskom fenomenu, o njegovu značenju i pastoralnim izazovima. »Što je više nasljedujemo kao Isusovu učenicu, i što se više pouzdajemo u njezino služenje, u njezino zagovaranje pred Bogom, to ćemo biti bliži miru, i mi i svijet oko nas«, rekao je među ostalim, govoreći o Djevici Mariji, mons. Cavalli.

U ozračju svetkovine Velike Gospe, preko životnoga svjedočanstva nedavno preminuloga kardinala Jozefa Tomka, komentar o prešućivanju »Crkve šutnje« piše urednik Glasa Koncila Branimir Stanić. »Životno svjedočanstvo toga kardinala, velikoga prijatelja Hrvatima, baš u ozračju najvećega marijanskoga blagdana, pokazuje da se svaka ideologija može nadvladati: i kada misli da je nepobjediva i kada se lukavo skriva«, piše urednik Stanić.

Marijanska pobožnost pratila je hrvatski narod u mnogim žalosnim, radosnim i slavnim trenutcima njegove duge povijesti. Tisućljetna odanost Majci Mariji u gotovo beznadnim izgledima za preživljavanje dobila je poseban izdanak – krunicu koju su oko vrata u Domovinskom ratu nosile tisuće hrvatskih branitelja, od Vukovara do Dubrovnika. Glas Koncila donosi prilog kako je krunica bila »tajno oružje« koje je promijenilo tijek rata.

Pod Marijinim zagovorom, već osmu godinu, stotine se hodočasnika priključuju Marijanskomu zavjetu za domovinu. Molitve mnogih srdaca uslišala je Majka preko hodočasničkih koraka i zrnaca krunice, a svoje iskustvo s toga jedinstvenoga hodočašća, čija ruta ove godine prolazi više od 1600 kilometara te sva veća marijanska svetišta, za Glas Koncila podijelilo je četvero hodočasnika.

Duž cijele jadranske obale od Savudrije do Prevlake razasuta su nebrojena sveta mjesta čija je duhovna povijest nezamisliva bez upliva Jadranskoga mora. No nije riječ tek o ekološkom ili ekonomskom blagu sinjega mora, pa čak ni o njegovim estetskim blagodatima, nego i o čudotvornoj moći kojom su njegovi valovi kroz stoljeća napajali vjeru hrvatskoga puka.

Da hrvatski narod na različite načine može pokazati pobožnost Blaženoj Djevici Mariji, pa i izvan njezinih svetišta, pokazuje primjer mjesta za koje mnogi kažu da se približilo tomu da ga se opiše kao raj na zemlji. Jedno od njih je i duhovno-rekreativni centar, skriven na proplanku uz malu šumu i polje kukuruza pokraj Sikirevaca u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, čijim prostorom dominira kapela posvećena Blaženoj Djevici Mariji Pomoćnici Kršćana.

Dvobroj Glasa Koncila donosi i povijesne izvore kako su nastali tekstovi četiriju poznatih molitava i kako su se one raširile među vjerničkim pukom.

Osim posebnih priloga Glas Koncila u novom broju donosi susret s mladom Hvarankom Marijom Tomičić koja je od pobjednice na vjeronaučnim olimpijadama postala vjeroučiteljica i mentorica novim vjeronaučnim olimpijcima. Rubrika »Mladi mladima« piše o humanitarnom i karitativnom radu, dok se u rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi« donosi svjedočanstvo mlade animatorice kojoj je nakon evangelizacije križevačkoga kraja želja poći u Afriku. Uz javni konzistorij i kreiranje novih kardinala Glas Koncila donosi zanimljivu analizu kardinalskih brojeva, a uz objavu knjige »Svetišta hrvatskoga naroda« vjeroučitelja Tomislava Krušlina donosi se prikaz knjige koja pokazuje da svetišta govore o marijanskom »genu« hrvatskoga naroda.