„U Marijinu rođendanu gledamo kolijevku našeg otkupljenja i kolijevku ljudske veličine, našeg boljitka i našeg dobra. Prihvativši Božji plan, Marija je u zanosu molila ‘Veliča duša moja Gospodina’. Ona je željela da Bog bude velik u njenom životu i svijetu. Marija se nije bojala da joj Bog bude konkurent u životu kako bi joj oduzeo nešto od njene slobode. Ona je razumjela i prihvatila da je čovjek velik samo ako je Bog u njemu velik“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši kako je Marija shvatila da nije sama sebi dostatna, a Bog suvišan. „Marija je razumjela da se postaje velik samo po Božjem uzdignuću u našem životu. ‘Samo ako je Bog velik u našem životu i mi smo veliki’“, citirao je nadbiskup Benedikta XVI.

Marija nam pokazuje da se Bog mora staviti na prvo mjesto, poručio je mons. Zgrablić, rekavši kako toliko puta u životu idemo za stvarima od male važnosti, kao što su predrasude, zlopamćenja, suparništva, zavist, iluzije, suvišna materijalna dobra. „Marija nas poziva dignuti pogled prema velikim stvarima koje je Gospodin izveo u njoj. Gospodin i nama čini velike tvari. Moramo ih prepoznati, uzvisiti i veličati Boga zbog tih velikih stvari“, potaknuo je koadjutor Zgrablić.

Tumačeći Isusovo rodoslovlje koje spominje evanđelist Matej, mons. Zgrablić je rekao da „sveti pisac nabraja generacije od Abrahama do Josipa, Marije i Isusa. Gotovo 2000 godina prije Krista, i od tada do danas još 2000 godina. U tom rodoslovlju ima velikih i svetih ljudi, pogana i stranaca, grešnika. Usprkos  poganstva i nemoralnih osoba koje su u krvnom srodstvu s Isusom, nitko i ništa nije moglo spriječiti Boga da se Isus, Božji Sin, za nas utjelovio“, istaknuo je mons. Zgrablić. Marijinim začećem i rođenjem Bog je započeo spasenje paloga čovjeka.

„Ništa ne može biti prepreka Božjem planu. Bog nadilazi svojom dobrotom svaku ljudsku slabost i grešnost. To je Božja poruka svakome od nas – nitko u Božjem planu nije suvišan. Naš život važna je karika u lancu Božje povijesti. Nitko nije isključen iz Božje volje. Nije važno jesmo li mladi ili stari, bolesni ili zdravi, radnici ili umirovljenici, svi smo dio Božjeg plana“, ohrabrio je mons. Zgrablić, poručivši: „Bog s tvojim životom ima važan plan. Boga nećemo spriječiti u njegovom naumu svojim grijesima i slabostima, svojom nevjerom i neposlušnošću, svojom tvrdoćom srca. Time sebe možemo zatvoriti za najveće dobro koje nam Bog želi darovati, a to je on sam“.

Upozorivši da „možemo nositi pune ruke hrane, a umrijeti od gladi, možemo posjedovati veliko bogatstvo, a trpjeti najveće siromaštvo“, nadbiskup je istaknuo važnost našeg izbora, naše odgovornosti ili neodgovornosti kojima možemo odbaciti hranu koja je važna za našu dušu i život vječni.

„Važno je prihvatiti i razumjeti da smo veliki i važni u Božjim očima i njegovom srcu. Bog želi da poniznim srcem budemo dio njegovog plana kao što je to bila Marija“, rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši da Boga učinimo prisutnim u osobnom, obiteljskom i društvenom životu.

„Kada Boga učinimo velikim u našem životu i mi ćemo postati veliki, pobožanstvenjeni. U Bogu imamo orijentir životnih vrijednosti i put u Isusu Kristu“, rekao je propovjednik, preporučivši molitvu krunice kao „divno sredstvo koje nam pomaže da pohranjujemo sve što nam Bog čin u povijesti i osobnom životu“.

Razmatranjem Isusova života u krunici, Božja milost postaje naša, u nama počinje rasti bolji svijet koji je započeo Marijinim začećem i rođenjem. „Nikad neće biti izgubljeno vrijeme u molitvi, ako ga Bogu darujemo. Dapače, što više budemo ulazili u Boga, naše vrijeme će više prodirati u vječnost i postati bogatije. Molitva u nama širi srce da u njega stane više Boga“, rekao je mons. Zgrablić.

Istaknuo je da se Marija potpuno predala Božjem planu i sva stavila u Božje ruke, potpuno raspoloživa, otvorena i slobodna; dala je mogućnost Bogu da je po Duhu Svetom ispuni svojom ljubavlju i životom.

„I nama se Božji Sin daruje s nježnošću, u snazi Duha Svetoga. Po pričesti primamo uskrslog Gospodina kojeg je Marija po Duhu Svetom primila i nosila u svome krilu. Neka naš život postane početak boljeg svijeta za naše obitelji, Crkvu i društvo, kao što je to bilo Marijino rođenje“, potaknuo je propovjednik, poželjevši da prihvatimo Isusa kao što ga je prihvatila Marija.

„Ljubimo Isusa kao što ga je ljubila Marija. Darujmo svoje tijelo Duhu Svetom kao što je učinila Marija. Budimo hram Duha Svetoga, utjelovimo Božju riječ u sebi da se Isus rađa u svijetu, kao što je učinila Marija. Nosimo Isusa ljudima kao što ga je nosila Marija Elizabeti. Budimo s Isusom u životu, smrti, uskrsnuću i izlijevanju Duga Svetoga kao što je bila Marija“, potaknuo je mons. Zgrablić, poželjevši da svaki trenutak u životu budemo s Isusom, kao što je bila Marija.

Koadjutor je podsjetio da se u Crkvi liturgijski slave tri rođendana, Isusa, Marije i Ivana Krstitelja, koji su imali važnu ulogu u djelu Božjeg spasenja. „Ivan je bio svjetlonoša, Marija zora jutarnja, a Kristovo rođenje sunčev izlazak. Dio smo bogatoga duhovnog rodoslovlja koji se raduje Marijinu rođenju i svemu što Bog po njemu za nas čini“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da blagdan Marijina rođenja Crkva slavi od prvih stoljeća svoga postojanja; od 5. st. slavi se na Istoku, a od 7. st. i na cijelom Zapadu.