Istina je prava novost.

Papa pokretu Comunione e Liberazione: Govorite današnjem svijetu, čuvajući don Giussanijevu karizmu i jedinstvo

Susrevši se s oko 60.000 članova pokreta Comunione e Liberazione iz Italije i svijeta, povodom 100. obljetnice rođenja njihova utemeljitelja, Papa ih je potaknuo da održe jedinstvo i da ne dopuste da ih povrijede podjele, nepovjerenje i suprotstavljanja, jer vrijeme krize je vrijeme za obnovu i misionarski polet. Sve je članove pokreta zamolio za „veliku pomoć“, da ga prate u proroštvu za mir: „Plaši me sve nasilniji i ratoborniji svijet“, prenosi Vatican News.

Uvijek gledati naprijed. Prema van, pronalazeći prikladne načine i jezike kako bi karizma koju vam je prenio don Giussani doprla do novih ljudi i novih sredina; prema unutra, čuvajući jedinstvo i ne dopuštajući da vas povrijede podjele i suprotstavljanja, koji igraju igru zloga – tim je riječima papa Franjo ocrtao smjernice za budućnost pokreta Comunione e Liberazione (Zajedništvo i oslobođenje), velikog i raznolikog crkvenog pokreta raširenoga u više od 70 zemalja, koji je osnovao don Luigi Giussani, čija se 100. obljetnica rođenja slavi ove godine. Upravo povodom te važne obljetnice Papa se danas na Trgu svetoga Petra susreo s jednim dijelom od više od 300.000 članova pokreta iz Italije i drugih zemalja.

Don Giussani, otac i učitelj

Sveti je Otac odmah, na početku govora, svoje misli posvetio don Giussaniju, koji je – kako je rekao – dar za Crkvu i za svijet. Don Giussani je bio otac i učitelj, bio je služitelj svih briga i ljudskih situacija s kojima se susretao u svojemu odgojnom i misionarskom zanosu. Crkva prepoznaje njegovu izvanrednu pedagošku i teološku darovitost, očitovanu polazeći od karizme koju mu je dao Duh Sveti za „opću korist“ – napomenuo je rimski biskup.

Vremena krize, vremena obnove

Osvrnuvši se na probleme, podjele, a i osiromašenja u prisutnosti tako važnoga pokreta kao što je Comunione e Liberazione, Sveti je Otac istaknuo da su vremena krize vremena rekapitulacije njihove izvanredne povijesti milosrđa, kulture i poslanja. To su vremena kritičkoga razlučivanja onoga što je ograničilo plodonosan potencijal karizme don Giussanija; to su vremena obnove i obnovljenoga misionarskoga zanosa u svjetlu sadašnjega trenutka u Crkvi, kao i potrebā, patnji i nadā suvremenoga čovječanstva. Kriza nam daje da rastemo. Međutim, ne treba ju svesti na sukob koji uništava – upozorio je te potaknuo prisutne da se ne boje različitih osjetljivosti i suočavanja u hodu pokreta.

Karizma don Giussanija

Veliki je dio govora papa Franjo posvetio nekim vidicima bogate osobnosti don Giussanija: njegovoj karizmi, pozivu odgajatelja i njegovoj ljubavi prema Crkvi. Velika osobna karizma don Giussanija, čovjeka sposobnoga privući tisuće mladih i dotaknuti njihovo srce, proizlazi iz njegova iskustva iz vremena kada je imao 15 godina. Naslutio je da je Krist sjedinjujuće središte cijele stvarnosti, odgovor na sva ljudska pitanja i ispunjenje svake želje za srećom, dobrom, ljubavi i vječnošću, koje su prisutne u ljudskom srcu.

Na taj je način shvatio da kršćanstvo nije intelektualni sustav, paket dogmi, moralizam, nego da je kršćanstvo susret – istaknuo je Papa te citirao riječi, tada kardinala, Ratzingera na sprovodu don Giussanija.

Don Giussani je privlačio, uvjeravao, obraćao srca jer je drugima prenosio ono što je nosio u sebi nakon svog temeljnog iskustva: ljubav prema čovjeku i ljubav prema Kristu kao ispunjenju čovjeka. Mnogi su ga mladi slijedili, jer mladi su pronicavi. Ono što je govorio proizlazilo je iz njegova iskustva i njegova srca, stoga je ulijevao pouzdanje, simpatiju i zanimanje.

Učiniti da njegova karizma danas donese plod

Njegovu karizmu valja očuvati, i to ne kao nešto konzervativno iz prošlosti, nego nešto što je danas donijelo plod. Upravo načini na koji ju se živi mogu biti prepreka ili čak izdaja svrhe za koju ju je Duh Sveti potaknuo. Prepoznavanje i ispravljanje zabluda, tamo gdje je to potrebno, moguće je samo uz poniznost i pod mudrim vodstvom Crkve – napomenuo je Papa te potaknuo sve da bježe od svakog povlačenja u sebe, od straha i duhovnog umora.

Odgoj mladih

Potom se osvrnuo na lik don Giussanija „odgojitelja. Od prvih je godina svećeništva osjetio da je hitno potrebno mladima komunicirati susret s osobom Isusa Krista. Imao je jedinstvenu sposobnost za poticanje, u srcu mladih ljudi, iskrenoga traženja smisla, za pobuđivanje u njima želje za istinom. Poput pravoga apostola, kada je vidio da se u mladima razbuktala ta žeđ, nije se bojao predočiti im kršćansku vjeru. Ali, nikada im nije ništa nametao. Njegov je pristup oblikovao brojne slobodne ličnosti, koje su pristupile kršćanstvu s uvjerenjem i zanosno; ne iz navike, konformizma, nego na osoban i kreativan način.

Poštovao je karakter svake osobe, njezinu povijest, temperament, talente. Nije želio sve osobe iste, a nije želio ni da svi oponašaju njega. I doista, ti su mladi, odrastajući postali, svatko prema svojim sklonostima, značajne prisutnosti na raznim područjima, u novinarstvu, školi, u gospodarstvu, u karitativnim djelima i u društvenom promicanju. To je – prema riječima pape Franje – velika duhovna baština koju također valja čuvati i prenositi.

Karizma i autoritet

„Sin Crkve“, treći je vidik don Giussanija koji je istaknuo papa Franjo. Bio je svećenik koji je jako volio Crkvu. Čak i u vremenima izgubljenosti i snažnoga osporavanja institucijā, uvijek je odlučno održavao svoju vjernost Crkvi prema kojoj je osjećao veliku ljubav. U velikoj je ravnoteži uvijek znao držati zajedno karizmu i autoritet, koji su komplementarni i oboje potrebni. Bez autoriteta može se skrenuti s puta, otići u krivom smjeru – objasnio je – Ali bez karizme hod bi mogao postati dosadan, neprivlačan za ljude određenoga povijesnog trenutka.

Proroštvo za mir

Papa je na kraju od pokreta Comunione e Liberazione zatražio konkretnu pomoć za današnje vrijeme. Pozivam vas da me pratite u proroštvu za mir – Krista, Gospodina mira. Plaši me sve nasilniji i ratoborniji svijet – istaknuo je te ponovio – Uistinu to kažem, plaši me. Pratite me u proroštvu koje pokazuje Božju prisutnost u siromašnima, u onima koji su napušteni i ranjivi, osuđeni ili ostavljeni po strani u društvenoj izgradnji; u proroštvu koje navješćuje Božju prisutnost u svakom narodu i kulturi, idući u susret težnji za ljubavlju i istinom, pravednošću i srećom, koje pripadaju ljudskom srcu i koje kucaju u životu narodā. Neka u vašem srcu gori taj sveti proročki i misionarski nemir – poželio je papa Franjo te ih na kraju potaknuo da čuvaju jedinstvo pokreta, ne dopuštajući da njihovo bratstvo povrijede podjele i suprotstavljanja.