Ukrajinska pravoslavna Crkva, koja je dugo vremena bila pod jurisdikcijom Moskovskoga patrijarhata, suočena je sa sumnjama u lojalnost Ukrajini, a ukrajinska obavještajna služba u više je navrata provodila racije u njezinim samostanima. Zakon što ga je zatražio Zelenskij mogao bi dovesti do zatvaranja njezinih crkava i samostana ili čak do potpune zabrane djelovanja.

“Ovom i drugim odlukama jamčimo duhovnu neovisnost Ukrajine”, izjavio je Zelenskij u video poruci 1. prosinca, najavljujući odgovarajuće pravno dopuštene korake. U tom kontekstu ukrajinski je predsjednik govorio o “uravnoteženim odlukama” i nacionalnim interesima njegove zemlje, pri čemu je spomenuo Ukrajinsku pravoslavnu Crkvu. Zahtijeva da se preispita njezin novi statut, a ukoliko se utvrdi da i dalje postoje veze s Moskovskim patrijarhatom, morat će se poduzeti “zakonom propisane mjere”.

“Nažalost, čak ni ruski teror ni opsežni rat nisu mogli uvjeriti neke čimbenike da se isplati prevladati iskušenje zloga”, rekao je Zelenskij, tražeći da se osigura da ni jedna osoba ovisna o “agresoru” Rusiji ne može manipulirati ukrajinskim pučanstvom i slabiti zemlju iznutra.

Ukrajinsko Nacionalno vijeće obrane i nacionalne sigurnosti pod predsjedanjem Zelenskija donijelo je odgovarajući paket mjera, koji sadrži pet točaka. Predviđenim pojačanim nadzorom vjerskih zajednica, kako proizlazi iz zapisnika sjednice, treba se spriječiti “podjela društva iz vjerskih razloga” i “poduprijeti “konsolidiranje ukrajinskog društva”.

Ukrajinska pravoslavna Crkva u svibnju je proglasila odcjepljenje od Moskovske patrijarhije, nakon što je moskovski patrijarh Kiril I. podupro rusku invaziju na Ukrajinu i molio za pobjedu Rusije. Mnogi Ukrajinci smatraju da to nije dovoljan korak u distanciranju od Moskve. U ispitivanju javnog mnijenja većina Ukrajinaca izjasnila se za zabranu Ukrajinske pravoslavne Crkve. Oko 60 posto građana Ukrajine izjašnjava se pravoslavnima, pri čemu je pravoslavna zajednica u zemlji podijeljena na dvije Crkve, Ukrajinsku pravoslavnu Crkvu i Pravoslavnu Crkvu Ukrajine. Točan broj pripadnika jedne i druge crkve nije poznat.

Pravoslavna Crkva Ukrajine, koja se ističe ukrajinskim domoljubljem i snažnim odmakom od Moskve, osnovana je 2018. uz potporu carigradskoga ekumenskog patrijarha Bartolomeja I. i tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka. Za razliku od Porošenka, Zelenskij do sada nije ulazio u sukom sa “starom” Crkvom bliskom Moskvi, a njegova inicijativa za preispitivanjem statusa te vjerske zajednice uslijedila je nakon odgovarajućeg zahtjeva više od 30 oporbenih parlamentaraca, većinom pripadnika Porošenkove stranke “Europska solidarnost”.

Zastupnici traže da se Ukrajinskoj pravoslavnoj Crkvi oduzme svjetski poznati kijevski spiljski manastir i da ju se potpuno zabrani. U samo nekoliko dana, inicijativu je peticijom poduprlo 25.000 građana. Nekoliko regionalnih parlamenata i gradskih skupština zatražilo je od nacionalnog parlamenta zabranu Crkve. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zatražio je od vlade da u roku od dva mjeseca podastre parlamentu prijedlog zakona o sprječavanju “djelovanja vjerskih organizacija u Ukrajini povezanih s utjecajnim središtima u Ruskoj Federaciji”, što bi se moglo negativno odraziti prvenstveno na Ukrajinsku pravoslavnu Crkvu, prenosi KNA.

Sukladno važećim pravnim propisima, zabranu vjerske zajednice u Ukrajini može izreći samo sud, ali do sada nije bilo sličnih zahtjeva. KNA prenosi mišljenje pravnog stručnjaka Dmitra Vovka s pravnog sveučilišta u Harkivu, koji kritički gleda na tu inicijativu. “Izvansudska zabrana cijele Crkve bit će problematična”, izjavio je Vovk, koji smatra vjerojatnijim da se “pokuša raskinuti najmovne ugovore o povijesno važnim crkvenim posjedima i donijeti sankcije protiv nekih njezinih pripadnika”.

U svakom slučaju, Ukrajinska pravoslavna Crkva mogla bi ostati bez svog sjedišta – spisljkoga manastira u Kijevu, koji se nalazi na UNESCO-vu popisu svjetske kulturne baštine. Nedavno je policija zajedno s pripadnicima obavještajne službe SBU okružila samostan i pretražila ga. Time se, kako je službeno objašnjeno, htjelo provjeriti služe li objekti ckve kao skrovišta za sabotere i oružje. U akciji nije otkriveno oružje, ali je SBU objavio da je pronašao proruski promidžbeni materijal.