U okolnostima u kojima su sveci živjeli, u susretu s ljudima koje su susretali, bili su ‘nosiljka’, ‘nosači’, most između ljudi i Isusa. Sveti je Nikola dovodio ljude Isusu i omogućavao da ih Isus ozdravi. To je zadaća koju Crkva ima. To je zadaća i nas – ljude dovoditi Isusu kako bi ih i duhovno i fizički ozdravio. Moramo biti most i za one one koji su daleko od Crkve, na rubovima. Potrebno je u svoje ruke preuzeti odgovornost i tražiti i drugačije načine kada se čini da je nemoguće, rekao je riječki nadbiskup Mate Uzinić u propovijedi na proslavi blagdana sv. Nikole b., zaštitnika pomoraca, ribara, putnika i djece.

U predvečerje blagdana sv. Nikole b., zaštitnika pomoraca, ribara, putnika i djece, 30. put za redom krenula je 5. prosinca procesija ulicama Rijeke do crkve Gospe Lurdske u kojoj je svečano liturgijsko slavlje predvodio riječki nadbiskup mons. Mate Uzinić.

Na temelju liturgijskih čitanja toga dana nadbiskup Uzinić izdvojio je dvije osobitosti sv. Nikole, a koje su svojstvene ili bi trebale biti svojstvene Crkvi, pomorcima, ali i svim kršćanima. Prva osobina koju je ovaj svetac imao kao biskup jest ta da je ljudima svoga vremena pokazivao Boga onakvog kakav On jest, da se u Isusu dogodilo ispunjenje starozavjetnih obećanja da je on Mesija i da se u njemu događa ono o čemu je progovorio Stari zavjet i ono na koji je način taj Stari zavjet pokazao Boga. Sveti Nikola nije samo govorio o tome, nego je to pokazivao vlastitim životom. Boga kojega je ovaj svetac propovijedao, jest Bog koji dolazi, ne da bi nas uništio, nego da bi nas spasio. Upravo je to bio, kroz čitavu povijest, prepoznatljiv znak sv. Nikole, rekao je mons. Uzinić. „Pomorci dok su se njemu utjecali na olujnim morima, utjecali su se jer im je on objavljivao i pokazivao, pa i kroz one legende koje su pratile njegov život, takvoga Boga – Boga koji hita da nas spasi, kojemu je stalo do nas, koji nas ne želi kazniti ni uništiti, nego nas želi ozdraviti i spasiti. Sv. Nikola je doista bio čovjek koji nam je objavljivao takvog Boga i ja vidim zadaću nas, Crkve ovog našeg vremena, koju predvodi papa Franjo, upravo s takvim nadahnućem, da propovijedamo Boga kojemu je stalo do čovjeka, jer naš Bog je takav Bog, koji čovjeka ljubi, koji hita uvijek ponovno da nas spasi, koji je na osobit način pohitao u Isusu iz Nazareta i ozdravio sve ono što je loše, sve ono što je slabo, sve ono što je hromo.“

Govoreći o drugoj značajci tog sveca, osvrnuo se na evanđeoski ulomak (Lk 5, 17-26) o ozdravljenju uzetoga i četvorici koji su ga kroz krov spustili do Isusa da ga ovaj ozdravi. Oni mu pomažu i duhovno i fizički što je također značajka sv. Nikole, ali i svih svetaca. U okolnostima u kojima su živjeli, u susretu s ljudima koje su susretali, bili su ‘nosiljka’, ‘nosači’, most između ljudi i Isusa. Sveti je Nikola dovodio ljude Isusu i omogućavao da ih Isus ozdravi. To je zadaća koju Crkva ima. To je zadaća i nas – ljude dovoditi Isusu kako bi ih i duhovno i fizički ozdravio. Moramo biti most i za one koji su daleko od Crkve, na rubovima. Potrebno je u svoje ruke preuzeti odgovornost i tražiti i drugačije načine kada se čini da je nemoguće, rekao je propovjednik i kao primjer naveo da su četvorica iz evanđeoskog ulomka pronašla krov.

Istaknuo je kako je to osobito zadaća Crkve u aktualnom trenutku u kojemu se nalazi, a koje nazivamo sinodalno vrijeme. No, to treba biti svako vrijeme u kojemu Crkva treba razmišljati kako Isusu dovesti ljude, osobito one koji su se udaljili, kako učiniti da Isusu mogu doći svi i Isus svima. Upozorio je da postoje oni koji ometaju taj put do Isusa. U evanđeoskom ulomku spominju se farizeji, ali vjerojatno su to bili i Isusovi učenici koji su bili okrenuti Isusu i nisu vidjeli svoju braću i sestre. Toga se moramo čuvati – da svojim načinom života ne budemo prepreka nekome za doći Isusu. U tom smislu i Crkva treba naći načine doći do onih do kojih treba doći, poručio je mons. Uzinić.

Obraćajući se pomorcima, ali i drugim okupljenim vjernicima, istaknuo je da smo pozvani pronalaziti načine za spasiti svakog čovjeka. U svakodnevnom životu, svakodnevnim okolnostima moramo se truditi da ne postanemo prepreka, a to lako možemo postati kad nemamo onaj Božji način, Božje suosjećanje. Sv. Nikola je u svojem vremenu, vodeći svoju Crkvu, postao nadahnuće za mnoge. Neka nam on svojim primjerom postane nadahnuće u našem vremenu. Njegovo nadahnuće je ono koje daje Bog. Neka nas prati svojim zagovorom, čuva na našim životnim morima i u različitim situacijama i pomaže da ne zaboravimo da je Bog ljubav i da mu je stalo do nas, da je zainteresiran za našu sudbinu, ali i da mi budemo zainteresirani za sudbinu drugih, naše braće i sestara, da ih dovodimo Isusu i Isusa dovodimo k njima kao što je i on činio, zaključio je mons. Uzinić.

Na kraju mise prigodnu riječ uime Apostolata mora Riječke nadbiskupije uputio je kapetan Lučke kapetanije Rijeka Darko Glažar. Zahvalio je svima koji punih 30 godina sudjeluju u organizaciji proslave sv. Nikole b., a posebno nekadašnjim duhovnicima Apostolata mora, fra Stanku Dodigu, vlč. Luki Lučiću, vlč. Mati Berišiću, sadašnjem povjereniku vlč. Mariu Geriću te nekadašnjem nacionalnom ravnatelju fra Zlatku Šafariću.

Svake godine u proslavi sudjeluje i Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809. Rijeka. Njihove “Svečanosti sv. Tripuna i kolo sv. Tripuna – tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj” uvršteni su ovih dana u UNESCO-ov popis nematerijalne baštine čovječanstva. Na tome im je na misi čestitao nadbiskup Uzinić.