Mons. Zgrablić odabrao je članove Pastoralnog vijeća na prijedlog župnika i vjernika laika te im je čestitao na izabranju u to tijelo sastavljeno od svećenika, redovnica i vjernika laika, među kojima su i vjeroučitelji. Nadbiskup je na susretu predstavio ulogu Pastoralnog vijeća u mjesnoj Crkvi, između ostaloga i temeljem Zakonika kanonskog prava čija četiri kanona govore o ulozi Pastoralnog vijeća i u skladu s čijim je kanonima 511 i 512 i osnovao Pastoralno vijeće Zadarske nadbiskupije.

Kanon 511 predlaže da se „u svakoj biskupiji osnuje pastoralno vijeće čija je dužnost, pod vlašću biskupa, istraživati, prosuđivati i predlagati praktične zaključke o onome što se tiče pastoralnog rada u biskupiji“. Kanon 512 kaže da bi u pastoralnom vijeću trebali biti zastupljeni različiti krajevi biskupije, društvena stanja i zvanja. Po imenovanim članovima u Pastoralno vijeće zastupljena je cijela Zadarska nadbiskupija, što daje mogućnost sagledavanja života u svim područjima mjesne Crkve.

„Istraživati znači da se iz različitih područja vidi što se može učiniti, što je potreba, kako Crkva diše, što narod živi. Da se to onda prosuđuje, jer nekad su zahtjevi realni, a nekad ne. Koji su prioriteti, što učiniti, a što ne. Vijeće je pozvano donositi praktične zaključke za pastoralni plan Nadbiskupije, a ne voditi teološke rasprave“, rekao je mons. Zgrablić.

Prema Zakoniku kanonskog prava, područje djelovanja Pastoralnog vijeća je trostruko: naviještanje Riječi Božje, (kateheze, svjedočanstva), bogoslužje i djela dobrotvornosti (caritas). Prema Zakoniku kanonskog prava, nije obveza da postoji Pastoralno vijeće u biskupiji, ali se preporučuje. „Meni se čini da je to jako korisno. Mi smo dio živog organizma – Crkva je živi organizam. Crkva je poput stabla u kojemu postoje tradicija, povijest, korijen iz kojega živi i iz kojega proizlazi blago koje imamo, što izgrađujemo. U metafori stabla, Crkva ima različite grane, a to su mjesne Crkve“, rekao je nadbiskup Zgrablić.

U Zadarskoj nadbiskupiji postoje četiri vijeća: Svećeničko vijeće, Zbor savjetnika, Pastoralno vijeće, Ekonomsko vijeće i sva su savjetodavnog karaktera. Nadbiskup je istaknuo ohrabrujući i poticajan stav pape Franje koji je rekao: „Vjernici laici nisu gosti u Crkvi – oni su u svojem domu, zato su pozvani brinuti se za svoj dom“. Tu činjenicu nadbiskup smatra prikladnom u želji za osnivanjem Pastoralnog vijeća čije članove promatra u duhu suradnika.

„Crkva nije nešto izvan nas, nego Crkva je dio nas. Mi smo mistično tijelo Crkve – to je naš organizam, naše tijelo. Mi ne odlazimo u Crkvu povremeno nešto obaviti, obaviti neki servis, nego to je živi organizam“, istaknuo je mons. Zgrablić, poručivši vjernicima laicima: „Niste samo povremeni gosti! Treba biti svjestan da je Crkva nešto naše! Ono što se događa u Crkvi je dio nas. To se tiče moga tijela, moje vjere, moga života, moje obitelji. Jako je važno da niste gosti u Crkvi, nego da se svi zajedno brinemo za svoj dom“, potaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da je to i uloga članova Pastoralnog vijeća: zajedno raspravljati i razmišljati.

U tom kontekstu, naglasio je kako je jedna od dimenzija Crkve to da je Crkva sinodalna. „To znači da zajedno hodamo, zajedno putujemo. Krist je naša glava, idemo prema cilju, znamo kamo idemo i mi smo na zajedničkom putu. I važno je kako se svi ti ljudi osjećaju. Hodamo istim, Kristovim putem. Krist je naš put. Stoga je potrebno da na tom putu osluškujemo jedni druge: kako hodamo, što nam je potrebno, koju ćemo etapu napraviti, koliko dugo ćemo se zadržati na nekoj etapi puta. U tome nisu samo biskup, svećenici i klerici, koji imaju nezamjenjivu ulogu u Crkvi. Ali, i vjernici laici imaju nezamjenjivu ulogu u Crkvi i važan su dio Crkve. Crkva ne smije biti samo klerička“, poručio je nadbiskup Zgrablić, potaknuvši „da osluškujemo jedni druge. Tada možemo imati bitnu dimenziju poslanja Crkve, a to je da je Crkva na sinodalnom putu“.

U tom duhu je i moto djelovanja u Zadarskoj nadbiskupiji koje je nadbiskup Zgrablić odredio da glasi ‘U Ljubavi sjedinjeni’. To je mladomisničko geslo don Eugena Šutrina, koji je iz mržnje prema vjeri i Crkvi ubijen 1945. godine. „Važno je da se ujedinimo u ljubavi. Bog je ljubav koja nas ujedinjuje, dimenzija koja nas pokreće. Bog je Ljubav koja nas čini jedno. Dolazimo iz različitih krajeva, ali ujedinjuje nas isti duh. To je motiv našeg okupljanja“, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je poručio da će, ako 15 pastoralnih povjerenstava u svom djelokrugu rada izvrši potrebno, doprinijeti da „Nadbiskupija bude živi organizam, za dobrobit naroda, za naše spasenje i posvećenje, za budućnost svih nas i Crkve koju volimo i kojoj dajemo život“.

Mons. Zgrablić ima veliko iskustvo u župnom pastoralu, bio je župnik 35 godina i dijelom, članom djelovanja raznih vijeća i povjerenstava u rodnoj Porečkoj i Pulskoj biskupiji. Djelovanje povjerenstava zadarski nadbiskup vidi kao put da Nadbiskupija bude živa. „Da dijelimo suodgovornost, da slušamo, razgovaramo, putujemo zajedno, da dijelimo ideje, da podupiremo i poštujemo jedni druge; da tvorimo zajedništvo i osluškujemo što nam Bog nadahnjuje“, rekao je mons. Zgrablić. Istaknuo je da pristanak imenovanih osoba da budu u tijelu Pastoralnog vijeća i njihov dolazak na taj susret, njemu kao nadbiskupu i svećenicima predstavlja ohrabrenje i poticaj „da zajedno živimo na Božju slavu, na svoje spasenje i na dobro naroda“.

Nadbiskup je zahvalio svima što su došli i što su pristali, uz članstvo u pastoralnom vijeću koje je savjetodavnog karaktera, biti dijelom i pastoralnih povjerenstava koja će se sastajati i djelovati operativno. „Pastoralno vijeće je krovno tijelo gdje se članovi Pastoralnog vijeća mogu osvrnuti, reći svoje dojmove, u smislu: ‘Bio sam na susretu Povjerenstva čiji sam član, tamo se događa to i to. Mislim da bi to bilo dobro za našu Nadbiskupiju, da to nedostaje’. Ili, na što bi trebalo staviti neke naglaske. Na godišnjem susretu Pastoralnog vijeća bi se analiziralo rad, razgovaralo o tome što se događa u Nadbiskupiji“, rekao je mons. Zgrablić. U tom kontekstu, potaknuo je članove Pastoralnog vijeća da s većom odgovornošću prate život Nadbiskupije.

Djelovanje Povjerenstava u Zadarskoj nadbiskupiji predstavio je don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. „Nadbiskupu je stalo da postoje tijela koja nisu samo formalna i da ne rade minimalistički, nego da to budu tijela koja će nositi zajednički život i djelovanje u Nadbiskupiji“, istaknuo je Sorić.

„Pastoralna povjerenstva već su prokušano iskustvo u Crkvi koje je osobito došlo do izražaja u postkoncilskom vremenu. Ona predstavljaju okvir zajedničke suradnje klerika i vjernika laika koji žele doprinijeti dobrobiti svoje biskupije, prostora svoga života, djelovanja i ostvarivanja kršćanskog poziva. To je zajednički okvir koji je i primjer izvrsnosti u kontekstu smjernica koje je papa Franjo postavio kao cilj sinodalnosti“, rekao je vikar Sorić. Istaknuo je da Povjerenstva ne smiju biti na teoretskoj, nego na praktičnoj razini, pri čemu njihovi članovi daju svoje talente i sposobnosti u osmišljavanju i realizaciji ideja za plodniji život mjesne Crkve.

„Članovi povjerenstava kreiraju ideje i nisu samo savjetodavno tijelo kao Pastoralno vijeće. Nego, to su operativna tijela koja vlastite ideje žele i ostvariti. Živa pastoralna vijeća u sebi sadržavaju elemente kritike, kreativnosti, poduzetnost, usmjerenost ciljevima i želju da se uspije; nekad se može dogoditi i međusobno neslaganje“, rekao je vikar Sorić, istaknuvši da to sve vodi bistrenju ideja i ostvarenju željenih i potrebnih ciljeva.

„Glavni cilj je da pastoralni plan izvire iz umova i srca članova povjerenstva i da se realizira u tekućoj godini. Zadaća povjerenstva je povezati već postojeće stvarnosti djelovanja i time koordinirati. Također, i voditelje tih projekata ohrabriti da i dalje nastave činiti dobro koje su dosad radili, a probuditi one koji su možda zastali u angažmanu, potaknuti na djelovanje“, rekao je Sorić.

„U skladu s krsnim poslanjem svih vjernika i sviješću odgovornosti u kojem se ogleda svekoliki dio Božjeg naroda u Zadarskoj nadbiskupiji te u skladu s kan. 511 i 512“, nadbiskup Zgrablić je na petogodišnji mandat (23. ožujka 2023. – 22. ožujka 2028.) imenovao 28 članova Pastoralnog vijeća. Među njima su devetorica svećenika, pet redovnica i 14 vjernika laika.

Svećenici iz zadarskih župa su Igor Ikić (Puntamika), Josip Radojica Pinčić (Katedrala sv. Stošije) i Roland Jelić (Bokanjac) te generalni vikar Ante Sorić; zatim župnici Anđelko Buljat (Benkovac), Gašpar Dodić (Zemunik), Žarko Relota (Privlaka), Tomislav Končurat (Starigrad – Paklenica) i Krešo Ćirak (Obrovac). Redovnice djelatne u Zadru su Robertina Šešo, Marijana Mohorić i Viktorija Gadža, Blaženka Delonga (Kistanje) i Anica Cvitanović (Bibinje).

Među vjernicima laicima četvero je iz Zadra: Ana Rücker, Domagoj Vulić, Robert Lončar i Davor Buturić, zatim Ivan Eškinja (Sv. Filip i Jakov), Marija Tokić (Pakoštane), Denis Žunić (Slivnica), Davor Dobrijević (Pag), Mladen Barunčić (Privlaka), Zvjezdana Burčul (Galovac), Ante Mihić (Sali), Helena Novak Penga (Silba), Marinko Karamarko (Kruševo) i Tereza Žepina (Benkovac).

Susret je počeo molitvom i kratkim osobnim predstavljanjem članova Vijeća. Zaključen je iznošenjem mišljenja iz vlastitog iskustva župnog angažmana pojedinih članova Povjerenstva. Razmjena različitih mišljenja u dijaloškoj formi pokazala je u nečemu i različitost pogleda na načine i potrebe djelovanja u Crkvi. Vikar Sorić istaknuo je da različitost u mišljenjima predstavlja bogatstvo i živost Crkve kojoj svatko doprinosi na svoj način i u  dobroj namjeri izgrađuje zajednicu vjernika.

S održavanjem prve sjednice Pastoralnog vijeća, čiji su članovi ispunili obrazac dijelom kojega pastoralnog povjerenstva bi željeli biti, zaokruženo je formiranje članova Pastoralnih povjerenstava u Zadarskoj nadbiskupiji čijim će članovima nadbiskup Zgrablić uručiti dekrete o imenovanju u Povjerenstvo te će ta tijela moći početi s radom.