Kako je rekao inicijator i organizator Josip Rihtarić, nakana susreta je veća popularizacija oba studija te upoznavanje s programom cjeloživotnog obrazovanja KBF-a i Dopisne teologije.

Rihtarić je završio Dopisnu teologiju te nastavio na KBF-u da, kako je rekao, dobije dodatne informacije, uvid kako se poučava ondje. Bila mu je želja na sažeti način dobiti ono što uče studenti. Kazao je da mu sve to pomaže u osobnom rastu u vjeri.

„Ima prekrasnih, divnih profesora koji svjedoče svoju vjeru svojim predavanjem, ne samo onim što govore nego i svojim životom i onda, za razliku od čitanja knjiga, sjajno je kad profesor posvjedoči vjeru nekim svojim usputnim komentarima“, rekao je.

Upravo je to razlog radi kojeg bi Rihtarić cjeloživotno obrazovanje na KBF-u i Dopisnoj teologiji predložio svima.

„Većina moje generacije uglavnom je malo odslušala vjeronauk, nakon toga ne razvija se vjerski. Tu i tamo se nešto pročita, a zapravo trebamo rasti u vjeri na različite načine. Ne moraju svi odabrati studij teologije, ali u svakom slučaju rast u vjeri je poželjan za vjernike i koristan“, poručo je Rihtarić.

O važnosti cjeloživotnog obrazovanja KBF-a i Dopisne teologije govorio je prof. Cifrak.

„Neizmjerno je važno to što se kaže da mi rastemo u mudrosti i znanju kao što je rastao i sam Gospodin naš Isus Krist i, što naši katehetičari uvijek kažu, od kolijevke do groba je zapravo vrijeme kateheze odnosno rasta, učenja u vjeri. Kako stoji u Poslanici Efežanima: naučiti Krista. Mi moramo naučiti Krista i zato nema vremena koje bi nas oslobodilo od te zadaće da rastemo u vjeri“, rekao je dodajući kako smatra da je to silna potreba i zadatak Crkve u svako doba.

„Svaka generacija kršćana mora svom vremenu podariti autentičnu sliku Isusa Krista. Tog Isusa Krista možemo naučiti samo iz onoga što je o njemu zapisano, a to je Sveto pismo, to su evađelja“, naglasio je prof. Cifrak.

Pojasnio je i kako je nekoć Institut za teološku kulturu prešao u cjeloživotno obrazovanje upravo zato da ne bude toliko u nekoj klasičnoj studentskoj formi, nego da bude široko otvoren svima onima koji žele, uz sve svoje profesijei poslove, ali i umirovljenici, da mogu dolaziti slobodno studirati, učiti, rasti u vjeri i spoznaji Isusa Krista.

Susret u Varaždinu započeo je pozdravnom riječi vlč. Marka Domitera, tajnika varaždinskog biskupa, koji je ujedno predvodio i molitvu te su uslijedila predavanja.

Prof. Cifrak govorio je o temi „Riječ Božja“, za koju je sam rekao kako je široka tema jer je utjelovljena Riječ Božja Isus Krist, a zapisana je Sveto pismo.

„Na tom tragu nam Božja riječ uvijek govori da ljudski život ima smisla, otkriva nam u čemu je taj smisao, kako ga se može ostvariti, i onda, kada kažemo da je taj smisao u potpunosti ostvaren, kažemo da smo spašeni“, rekao je prof. Cifrak.

Gledajući Lukinu teologiju, ne samo evanđelja nego i Djela apostolska, u kojima stoji da je riječ Božja rasla, prof. Cifrak je tumačio taj rast Božje riječi koji ide do kraja svijeta, kraja povijesti, dok doista ne budemo s Gospodinom konačno. U tom smislu nastojao je približiti put spasenja.

Tema predavanja prof. Filić bila je „Utjelovljena Riječ Božja“. Govorila je o načinima na koji se Božja riječ utjelovljuje – ne samo da se utjelovila prije dvije tisuće godina, nego je i danas utjelovljena. Počevši od Ivanovog prologa s prisutnima je razmišljala o važnosti činjenice je riječ Božja prije svega stvorila svijet, da je prisutna u tom svijetu od samoga stvaranja kroz čitavu povijest spasenja, a na poseban način od onda kada se utjelovila, postala čovjekom, proživjela čitav ljudski život kao čovjek, umrla i uskrsnula te je sada zajedno sa svojim čovještvom u Presvetom Trojstvu. Potaknula je okupljene da razmišljaju što za njih znači da je Bog postao čovjekom i da je „jedan od nas“ u zajedništvu Trojstva.

„Koliko to mijenja naše odnose, naše perspektive, naše kršćanstvo, možemo li u drugom čovjeku vidjeti utjelovljenu riječ Božju. Dakle, riječ Božja se utjelovila – ne samo nekad davno u prošlosti, nego je i danas utjelovljena i prisutna u svakom čovjeku i u svakom čovjeku možemo vidjeti tu Riječ Božju, Isusa Krista“, poručila je prof. Filić.

Nakon predavanja predstavljen je program cjeloživotnog obrazovanja KBF-a i Dopisne teologije te su podijeljene potvrdnice završenim polaznicima Dopisne teologije. Potom je uslijedilo zajedničko euharistijsko slavlje u varaždinskoj katedrali, ručak, vođeno razgledavanje grada Varaždina s naglaskom na životu Crkve te je susret završen druženjem.