Među milijun i pol hodočasnika iz cijeloga svijeta koji su sudjelovali na Svjetskom danu mladih u Lisabonu bilo je i oko 1600 mladih Hrvata. Neki od njih rado su za Glas Koncila izdvojili nekoliko dojmova sa susreta te otkrili kako su u Lisabonu Hrvati bili upravo pod Marijinim okriljem.

U tajnu povezanosti Velike Gospe i velike 650. obljetnice smrti svete Brigite Švedske čitatelje uvodi fra Vatroslav Frkin, prevoditelj nedavno izdanih dijela svetičinih marijanskih objava. U prvoj knjizi svojih objava sveta Brigita zabilježila je i znakovite osobitosti Marijina proslavljena izgleda.

Svećenik i bibličar dr. Ivan Benaković u središnjem intervjuu velikogospojinskoga broja govori o Mariji u Svetom pismu i u Crkvi, o svetkovini Uznesenja u svjetlu Žene u Knjizi Otkrivenja. Tumačeći odnos između Svetoga pisma i štovanja Blažene Djevice Marije, sugovornik se osvrnuo općenito da odnos između Pisma i tradicije te među ostalim rekao: „Dovoditi u pitanje Uznesenje Marijino zato što se izrijekom ne spominje u Bibliji jednako je apsurdno kao kad bi tko doveo u pitanje ključne stavke Vjerovanja. Ni njih, naime, izrijekom nema u Bibliji, što ne znači da nisu biblijski utemeljeni, da ne proizlaze iz Pisma. Budući da je uskrsli Krist uznesen, u svijesti Crkve kroz stoljeća se formirala vjera da je i Marija uznesena.“

Tri ukrajinska bogoslova otkrivaju Marijin udio u duhu Ukrajine i vlastitom duhovnom pozivu, a biskup iz Turske Martin Kmetec govori o Marijinoj kući u Efezu. Posebno pripremljeni prilozi otkrivaju i gdje se i kako štuje jedina „Gospa Gusarica“ na svijetu te kako su newyorške Marijine sestre dominikanke doživjele procvat i zašto je prosječna dob u družbi 32 godine. Čitatelji mogu saznati i kako je Papina omiljena ikona desetljeće provela u Hrvatskoj te poći tragom „marijanskih toponima“ diljem Lijepe Naše.

U ovotjednom komentaru glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić piše kako se ponovno u dijelu javnosti aktualiziralo pitanje smije li svećenik kritizirati postupke vlasti – što se na neki način dogodilo u pozdravnom govoru kninskoga župnika i gvardijana na misi za domovinu. „S gledišta Ustavnoga suda to znači da kada se dogodi ugroza, materijalna ili duhovna, koja pogađa vjernike i ide na štetu općega dobra, na evanđeoskim temeljima svećenik ili koji drugi crkveni predstavnik smije izraziti kritiku tijelima vlasti. Pritom je valjda jasno da predstavnike vlasti ne boli zapravo kritika, nego boli istina“, piše među ostalim urednik Stanić.

Vođa glazbenoga sastava cenzurirana zbog katoličkih gledišta Tomislav Mihac Kovačic govori o nedavnoj zabrani nastupa „Ognja“ u zagrebačkoj „Močvari“ te ističe da je „ponekad dobro ispasti negativac“.

„Mladi mladima“ pišu o neizmjernom povjerenju sv. Maksimilijana Kolbea u Majku Božju, a svoje svjedočanstvo vjere te kako je postao kateheta prvopričesnicima u rubrici „Vjernici laici aktivni u Crkvi“ s čitateljima Glasa Koncila dijeli profesor tehničke kulture Marko Blažević.